Kratka povijest ručnih satova

[tihomirov]

Svaki tehnički uređaj ima svoju povijest pa tako i sat. Ova kratka povijest satova se mogla započeti i završiti na mnogo drugih načina ali želja mi je bila da to bude što jasnije i sažetije ali i zanimljivije. Pa počnimo dakle...


Sve počinje kad je urar imenom Breguet 1812 g. napravio sat popularno nazvan „narukvica“ za Napuljsku kraljicu. Patek Phillipe s prvim komercijalnim „narukvicama“ ulazi u igru 1868 g. „Narukvica“ koja je ionako smatrana više ukrasom kod ozbiljne gospode nije bio osobito cijenjen. Nije čak imao ni kazaljku za minute jer, pobogu zašto da gospođe opterećuju svoje lijepe glavice sa gledanjem na sat na primjer?

1904 g. Brazilski pilot Alberto Santos-Dumont poželio je slobodnih ruku pratiti vrijeme svojih letova, pa je zamolio Cartiera da složi nešto prikladno za pionira avijacije kao što je on. Cartier ne samo da je napravio prvi pravi ručni sat – već je i postavio osnovan izgled za sve ručne satove kasnije proizvedene. Dizajniran je bio za lijevu ruku, S „rogovima“ pričvršćenima na kućište, krunicom na desnoj strani kućišta i remenom sa sigurnom kopčom. i, da imao je kazaljku za minute. Ovaj model odmah poznat pod nazivom Santos iste godine je pušten u prodaju i za obične smrtnike.

Precizni ručni satovi postali su ključni za sve mobilnije vojske 20 stoljeća. Isprva su vojnici improvizirali sa uglavljivanjem džepnih satova na raznorazna remenja što se uglavnom pokazalo vrlo nepraktičnim. Dok urari poput Girard- Perregauxa na prijelazu stoljeća nisu počeli opremati kopnenu vojsku i mornaricu ručnim satovima što je poboljšalo koordinaciju jedinica kod recimo napada ili premještanja. Novina su bile kazaljke premazane radijem pa je vojnik i po mrklom mraku mogao baciti pogled na sat.



Kad su se vojnici iz Prvog Svjetskog rata vratili kući sa svojim ručnim satovima odjednom su svi poželjeli imati po jedan. Kako su satovi postajali sve popularniji postajali su i čvršći. 1926 g. Rolex je proizveo prvi vodootporni sat, Oyster model. Počela su se ugrađivati i prva akrilna stakla koja su bila lakša i jeftinija. Manji problemi su bili što su nakon dužeg perioda stakla požutjela, ali kako su satovi postajali sve jeftiniji i traženiji nitko se nije previše bunio.



Ručni satovi su postali tako jeftini i trajni da su se počeli proizvoditi čak i za djecu koja su često uništavalački nastrojena prema njima. 1933 g. Ingersoll Waterbury je proizveo Mickey Mouse sat, prvi sat za djecu. Pet godina nakon pojave samog Mickeya Mousea. Zabilježeno je da je u New Yorku prvi dan prodano 11.000 primjeraka po cijeni od 3 $ (danas 54 $) Ingersoll Waterbury je također proizveo i Mickey Mouse džepni sat koji se prodavao po upola nižoj cijeni ali nije imao ni približnu popularnost kao ručna verzija.

[tihomirov]

Realno gledano ako ste imali sat i htjeli ste da služi svojoj svrsi a da ne bude samo ukras na ruci morali ste ga i navijati. Zaboraviti to moglo je izazvati i određene probleme poput kašnjenja na posao na primjer. Izraz „Zaboravio sam naviti sat“ odgovarao bi današnjem „Zaboravio sam napuniti mobitel“ Ali 1957 g. Hamilton Watch Company predstavio je svijetu svoj prvi električni sat model Hamilton 500. Koštao je 89.50 $ (Danas oko 745 $) Imao je bateriju, mehanizam s vibrirajućom vilicom i nije zahtijevao navijanje. Međutim upravo baterija je bila problematična, Hamilton je godinama radio na poboljšanjima ali proizvodnja električnog sata se ugasila 1969 g.

Električni sat nije nestao jer je bio toliko loš. Umnogome je tome pridonio Quartz mehanizam. Na Božić 1969 g. u Japanu Seiko je predstavio svoj kvarcni sat 35SQ Astron. Seikov sat nije imao mnogo pokretnih dijelova u mehanizmu, nije ga trebalo navijati ni čistiti nije imao ni vibrirajuću vilicu. Bio je i mnogo otporniji na udarce jer nije bilo mnogo dijelova koji su se mogli uzdrmati ako njime slučajno udarite o vrata ili stol.

Proizvođač satova Hamilton možda je malo posrnuo nakon gašenja svog električnog sata ali nipošto nisu bili izbačeni iz igre. U pripremi je bilo nešto još posve novo i neviđeno: Digitalni sat. Kad je 1972 g. predstavljen Hamilton Pulsar koštao je 2.100 $ (Danas približno 12.000 $) Kućišta izrađenog od 18 karatnog zlata i crvenim LED displejom. Njegovih 25 čipova su trošili mnogo energije i nisu konstantno prikazivali vrijeme. Za vidjeti koliko je sati valjalo je prvo pritisnuti dugme.

kad je Swatch debitirao sa svojim jeftinim jarko obojenim satovima 1983 g. promijenili su svijet ručnih satova kao nitko dosad. Ne toliko sa svojim šarenim satovima i plastičnim narukvicama već sa idejom ručnog sata kao čistog modnog dodatka. Swatch nije želio da bude vaš jedini sat koji će se prenositi s oca na sina, zapravo su htjeli da kupite pregršt jeftinih plastičnih satova i svaki dan da nosite drugi. Zanimljivo je kako su time ručni satovi postali nešto kao one davne ženske „narukvice“ s početka priče.

Malo-pomalo i stigli smo do pojave prvih „pametnih“ satova. Sonyev prvi smartwatch zasnovan na Android sustavu može primati i slati mailove surfati internetom i štošta drugo. Pojavom „pametnih“ satova počela su kolati razna oprečna mišljenja. Od toga da je ručni sat postao zastario do toga da smartwatch zapravo i nije sat. Unatoč sve većoj prodaji smartwatcha mišljenja sam da će tzv. klasični ručni satovi još dugo, dugo biti na našim zapešćima.

KRAJ

[Милан Милановић]

svaka čast druže, čestitam i hvala

[2 Busy]

Dobar tekst.
Ručni satovi treba da imaju osnovnu funkciju_da pokazuju vreme (sate,sekunde i minute).Sve ostalo je unapređeno "hi-tech".Sat treba da bude SAT,a ne multipraktik,blender ili rešo.