Registracija
Help
67Likes
LinkBack URL
About LinkBacks
Cyma- istorijat i moj sat
Danasnji prikaz i opis sata ce mnoge kolege iznenaditi. Zasto?.....jednostavno, taj sat je kod mene vec godinu dana, postavljam njegove slike i do danas se nisam odlucio da malo vise napisem o njemu. A najvise me ponukalo to sto mnoge kolege pitaju....
Koji ti je to sat?
Kakva Cyma?
Sta je to?
Zato odmah na pocetku moram napisati par reci o Cymi....jer to zbilja zasluzuje!! Mnoge ce iznenaditi istorijat ove casovnicarske manufakture....Duga tradicija, puno napravljenih satova, puno inovacija, puno nagrada. Pa kako sada to a malo nas je culo uopste za Cymu....e pa zato evo par reci o jednoj od najstarijih casovnicarskih imena.
Osnovana davne 1862 u malom mestu, koje se tada nazivalo Jura u Jurskim planinama u Svajcarskoj. Sam pocetak je jos davniji....tj., od pocetka 1780 u toj brdovitoj regiji pocelo se sa razvojem casovnicarske industrije. Samo projektovanje i proizovdnja najvece zasluge ima u vremenskim uvjetima. Jer je to podrucje odseceno od sveta skoro 6 meseci u godini (zbog vremenskih uvjeta-velikog snega i nepristupacnog brdovitom predela). U samom mestu je radilo skoro 15-tak obitelji...Pocetkom 18.veka napori i genijalnost stanovnika dovodi do osnivanja radionice za izradu satova.
Najzasluzniji za ekipiranje i pocetak vece proizodnje mozemo zahvaliti dvojici brace. Joseph i Theodore Schwob. Oni vec spomenute 1862. godine osnivaju vlastitu tvrtku za proizvodnju satova pod nazivom Cyma. U samom pocetku bazirali su se na inovacija i za to vreme dosta avangardnim satovima. Sav prihod od prodaje su bezrezervno ulagali u tenoloski i tehnicki napredak. Razvoj novih alata, novih delova, novih tipova materijala. Samim svojim razvojem i inovacijama Cyma je jedan od osnivaca ustroja Neuchatel instituta. I tu zauzimaju jako visoku poziciju. Taj institut se godinama razvijao i danas je poznat po tome sto jedini izdaje COSC sertifikat.
Oko 30 godina kasnije u Cymu ulazi u obliku partnera i Frederic Henry Sandoz. On sam je vec bio vlasnik tvrtke Sandoz s korenima u LeLoche, koja je poznatija kao kolevka finog i preciznog casovnicarstva.
Cyma je poznata kao pionir u proizvodnji repetitorskih satova, te satova visokih komplikacija i chronografa. Tadasnja dnevna proizvodnja je bila cca 150 komada.
Od početka 20. veka pa nadalje, tvrtka je dobila brojne nagrade, osobito za napredak u razvoju u ekstra-tankim satovima. U 1903, ona je dobila prestiznu chronometarsku potvrdu (sertifikat) izdanu od Neuchatel Opservatorija za pronalazak novog ekstra tankog i preciznog mehanizma ugradjenog unutar džepnog sata. Dvije godine kasnije, Cyma uvodi novi kalibar 701, debljine od samo 3.85mm - izuzetan uspeh za to vreme. U znak priznanja svojim podvizima u izradi satova, tvrtka je osvojila prvu nagradu na Svetskom sajmu u Bruxellesu 1910. godine.
Poceli su da izvoze u sve zemlje sveta i povecali su proizvodnju na ukupno 2.500 satova dnevno. Ni tu nisu stali....ta manufaktura je sa pocetkom 1915., godine razvila i pocela sa serijskom proizvodnjom prvih vodonepropustnih satova, a takodjer i sa odlicnim incablock sistemom zastite.
Tijekom 1920-ih godina,pa tamo do 1929., godine tvrtka Cyma ima najvecu radionicu u Europi, zaposleno je 2000 ljudi i radi proizvodnju na dnevnoj bazi od 4000 satova.
U istoj godini, tvrtka je dobila prvu nagradu na Međunarodnom izlozbi u Barceloni.
Velika zanimljivost je da je tvrtka Cyma pocetkom I. a i II. svetskog rata izradjivala satove za vojsku. Kada kazem da je izradjivala satove za vojsku onda prvenstveno mislim na satove koje su pojedine vojne sile narucivale za svoje pripadnike. Ti satovi su bili specificni i morali su se razlikovati od „obicnih“ satova, a u smislu kvalitete, izdrzljivosti, otpornosti.....Danas cesto susrecemo „vojne satove" iz tog perioda....koji to ustvari i nisu. Njih je vojska kupovala tek da popuni kolicine koje su im bile potrebne a oni sami nisu zadovoljavali zahtevne vojne potrebe.
Satovi koje je vojska narucivala su bili posebni i radi toga su morali imati i posebne oznake na sebi....evo par fotki kako je to Cyma radila za vojsku Velike Britanije.
Manufaktura Cyma posluje i uspesno radi i danas....
A sada o mom satu. Kupljen pre vise od godinu dana. Izuzetan primerak koji me odusevio svojom preglednoscu, odnosno citljivoscu. Sat je izradjen u celicnom kucistu promera 42.50mm sa duzinom od 52mm. Dugih lugova koji su 22mm prihvata za kais. Sat je ukupne visine od 10.50mm pa je zbog toga jako nosiv, tj., ide pod svaku kosulju.
Inace bazni stil ovog sata je da podseca na vojni-militari sat. To je vidljivo u markerima i oznakama na brojcaniku (ciferu).
Odozgora sat pokriva mineralno staklo ravnog oblika, (inace moja jedina zamerka sto nije ugradjeno saphirno) uokvireno na polirani prsten koji seda na kuciste. Kuciste je sa bokova polirano tehnikom matiranja. Krunica se nalazi sa desne strane kod satnog markera 3 i ima veliku bocnu zastitu. Inace sama krunica je dobre velicine, dobro nazubljena i podatna za navijanje.
Ispod stakla se nalazi crni sjajni cifer kojeg okviruje ukoso postavljena nepomicna luneta sa minutnim markerima. Umjesto satnog markera 12 postavljena je vojno-pilotska oznaka. Takodjer umjesto 6 satnog markera je smjesten sekundni subdial. On je ujedno i upusten tako da je sekundara u istom nivou kao i brojcanik. Kazaljke su celicne i premazane iluminacijskom masom. Takodjer i satni markeri kao i oznaka na 12. Iluminacija je solidna, mislim da je C1.
Lugovi su nesto izduzeniji ali lepo prate liniju kucista. Nekome bi upravo ta njegova duzina bila malo previse, ali meni s obzirom na moj 20cm plosnati zglob lezi odlicno.
Mehanizam je provereni 6498, navijac, radi na 18000 bph, 17 jewels sa rezervom snage od 50 sati.
S donje strane opet susrecemo mineralno staklo tako da je lepo vidljiv mehanizam.
Sat je 50m WR.
Nedavno sam promenio kazaljke (tako da je sada sat skroz u pilotskom stilu i samim tim sam dodatno pojacao citljivost koja je i pre bila na visokom nivou. I normalno...i pilotski hand-made kais....
Prva fotka je originalnog sata a ostale su nakon promene kazaljki.
Odgovor sa citatom
pogotovo onaj konj koji daje odobrenja za proizvodnju... 
, zadovoljstvo mi je i vece kada vidim da je teekst lepo prihvacen. 
Bookmarks sajtovi