Najlepši javni satovi

Shmizla

Administrator
Staff member
Javni-satovi-City-Clock.jpg

Čovek je od davnina imao potrebu da prati i da zna koje je tačno vreme. Vremenom su javne površine počele da bivaju ukrašene satovima na kojima je svaki meštanin imao priliku da sebe obogati informacijom o tačnom vremenu.
Pokrenuta idejom da na jednom mestu predstavimo javne satove koje smo videli i za koje imamo podatke, započinjem ovu temu sa prikazom javnih satova u našoj Srbiji, poređanih onim redosledom po geografskom položaju, od severa ka jugu zemlje.


Sat na Gradskoj kući u Subotici


subotica-gradska-kuca-sat.jpg

Gradska kuća je najveća i najlepša građevina grada Subotica. Izgrađena je za dve godine, odnosno od 1908-1910. godine, dok su unutrašnji radovi završeni do 1912. godine. Kao najgledaniji detalj Gradske kuće možemo istaći sat na tornju, odnosno četiri sata postavljena na sve četiri strane sveta. Satni mehanizam je napravljen u Budimpešti. Brojčanik satova ima prečnik od 2,20 m, dok velika kazaljka ima dužinu 1,6m, a mala 1,1m. Na konkursu za izradu satova učestvovao je i jedan Subotičanin koji je živeo u Njujorku, a koji je hteo da satni mehanizam izradi besplatno i da se postavi sat isti kao na njujorškom Metropoliten bildingu. Časovnik je trebalo da otkucava svakih 15 minuta i svaki pun sat, šta bi se dodatno obeležavalo svetlosnim znacima – četvrt crvenim, a pun sat zelenim svetlom. Međutim, a možemo reći i nažalost, njegov predlog je odbijen.


Sat – Kula na Petrovaradinu u Novom Sadu


petrovaradin-petrovaradinska-tvrdava-sat-kula.jpg

Sat – Kula na petrovaradinskoj tvrđavi se nalazi na Bastionu svetog Luja, a svojevremeno je napravljen u Francuskoj u Alzasu. Kao poklon Petrovaradinu u 18. veku od strane carice Marije Terezije, postaje zaštitni znak ove tvrđave i grada Novog Sada. Sat ima brojčanike crne boje postavljene na sve četiri strane tornja, a koji imaju prečnik 2,5m. Markeri su ispisani rimskim brojevima, kao sto je pravilo na hrišćanskim crkvama. Za njega je takođe karakteristično da mala kazaljka pokazuje minute, dok velika pokazuje sate. Ovaj neobičan slučaj oko podele kazaljki je navodno postavljen zbog ribara koji su plovili rekom oko tvrđave, a takođe i zbog smene straže i vojničkog reda. Navodi se da je njima ovakav raspored kazaljki olakšavao očitavanje vremena iz daleka. Sat na petrovaradinskoj tvrđavi se navija ručno i zvoni pune sate, a sugrađani ga često nazivaju i “pijanisat”, jer kako kažu, kada je hladno on kasni, a kada je toplo vreme on po malo žuri.


Sahat – Kula na Kalemegdanu u Beogradu


Sahat-Kula-Beograd-Kalemegdan-Sat.jpeg

Sahat – Kula spada u najznačajnija i najočuvanija znamenja Gognjeg grada na Kalemegdanu. Izdiže se iznad kapije koja je upravo po ovoj kuli dobila i naziv. Sahat kula je visoka 27,5m sa satom i nastala je u period od 1740. do 1789. sa na sebi naglašenim elementima baroka. Kao što je napomenuto, gradnja je počela 1740. godine za vreme austrougarske uprave kod vođstvom venecijanskog graditelja Andrea Kornara. Dovršena je 1789. godine tada već pod turskom vlašću, ali pod vođstvom istog graditelja. Stari satni mehanizam, izrađen početkom 20. veka, je uklonjen sa kule, a 2003. je zamenjen novim. Zvono na satu je izradila livnica zvona Pantelić (tzv. “Livnica”) iz Zemuna. Satni mehanizam je zamenjen novim elektronski kontrolisanim koji otkucava na svakih četvrt sata.


Sat na Staroj upravnoj zgradi Zastave u Kragujevcu


Upravna-Zgrada-Kragujevac-Sat.jpg

Stara upravna zgrada Zastave se nalazi u centru grada Kragujevca. Spada u zaštićene spomenike kulture i zgrađena je polovinom treće decenije 20. veka prema projektima belgijskih arhitekata, i predstavlja jednu od dve kragujevačke gradske palate. Zdanje koje se popularno zove „kod sata“ je deo starog „Zastavinog“ industrijskog kompleksa, pod nazivom „Knežev arsenal“, ubraja se među najlepša zdanja u centru Šumadije.


Sat na niškoj Palati pravde


sud-nis-palata-pravde-sat.jpg

Sat na niškoj Palati pravde je postavljen 1910. godine, na zdanju koje je svojevremeno bilo Justicijanov hram i u kome je živeo Srež niški. Na pomenutom časovniku su kazaljke pomenuto zastajkivale, ali su radnici (domar i vozač) u niškom sudu ustanovili da je reč o kvaru na jednom od satnih zupčanika. Zupčanik je izradio jedan aleksinački zanatljija koji ne želi publicitet, ali je poznato da je materijal koštao 5000 dinara, dok je rad bio besplatan. Trenutno, sat star više od 100 godina radi i njega zajedno sa zgradom Nišlije smatraju simbolom svog grada.


Ovo su samo neki od javnih satova koje ovom prilikom spominjem. Ukoliko želite da dopunite temu sa nekim drugim satova iz naše zemlje ili inostransva, slobodno, sve dodatne informacije su dobrodošle.

Pozdrav!

Izvor:
Beogradska Tvrđava
Grad Subotica
Turistički magazin
Wikipedia
Slike su preuzete sa interneta
 
Evo i slike starog gradskog sata u Kotoru na trgu od oruzija
7189028.jpg92648981.fq5OMsIz.jpg
Mozda je trg ranije bio ljepsi bez kafica, ali sad ih je sve vise
 
Last edited:
Temi pridodajem i tekst koji je ranije bio objavljen na našem portalu i forumu. Odnosno tome da je kompanije Telenor u saradnji sa Olimpijskim komitetom Srbije poklonla Beogradu Olimpijski sat.

Olimpijski sat u Beogradu -
LINK

olimp-sat-beograd 1.jpg olimp-sat-beograd 2.jpg

Pozz!
 
Pa spustimo se onda severnom ravnicom.... po dnu basena nekadasnjeg Panonskog mora.

images


Sve divne noći i taj Sombor grad…

Grad bogate kulture, zelenila, baroknih fasada, umetnika i cuvenih tamburasa, smesten je u severozapadnom delu Backe ravnice, 180 km od Beograda.


zupanija-sombor.jpg


attachment.php
vremenska-prognoza-sombor.jpg



skulpturapesniklazakosti.jpg


Sombor ga pamti ....Kao i jos mnoge poznate Somborce.

U Somboru je proveo ostatak zivota relativno mirno. Umro je 1910 god. u Becu, napisavsi godinu dana pre toga svoju (dugo u sebi cuvanu) najlepsu pesmu: "Santa Maria della Salute". A o cemu i o kome ... to je vec prica za sebe i za neko drugo mesto. Sahranjen je na Velikom Pravoslavnom groblju u somboru. Srpski knjizevnik, pesnik, novinar, dramski pisac, esejist, prevodilac, profesor, diplomata, politicki buntovnik, pozorisni kriticar, esteticar, filozof.. i do poslednjeg daha veliki romantičar Laza Kostić.

Pitate se da nije to malo mnogo, da sve stane u samo jednog coveka, jedan zivot....

Laza Kostic je romanticar, ali po onome sto je srpskoj poeziji doneo, on je i zacetnik srpskog modernog pesnistva. Rodjen je u Kovilju (Backa) 1841. godine. Gimnaziju je zavrsio u Novom Sadu, a prava u Pesti 1864. gdje je dve godine poslije studija odbranio doktorsku tezu na latinskom jeziku. Inace, bio je jedan od najobrazovanijih knjizevnika toga doba: Znao je grcki, latinski, njemacki, francuski, engleski, ruski i madjarski jezik. Citao je anticke pisce i filozofe, u prvom redu Homera, Eshila i Heraklita . Interesovali su ga jos i Dante, Gete, zatim mitologija i estetika. Laza Kostic je nas prvi sekspirolog- na srpski je preveo neka Sekspirova djela (Romeo i Julija). Sve u svemu, on je bio covek visoke kulture, vrlo uman i po prirodi jako radoznao, koji je isao ispred svojih savremenika za celi jedan vek.

Ostace zapamcen kao jedan od najznacajnijih knjizevnika srpskog romantizma.

sombor16.jpg


Nadaleko cuveni i opevani grad Sombor ubraja se medju najlepse i najreprezentativnije gradove Srbije.

konjovic-11.jpg


„Slikarstvo je čudo. I uvek je zagonetka. Da nije tako davno bih prestao da slikam. Beskrajno je i neuhvatljivo kao ravnica. Misliš – tamo negde je kraj, a horizont se uvek pomera…”

-Milan Konjović

Milan_konjovic_-_net.jpg


Bio je istaknuti srpski slikar 20. veka. Studiro je u Pragu i Becu, ziveo u Parizu.
Pripada vrhu srpske likovne umetnosti, uz afirmaciju svog osobenog stila strasnog koloriste ekspesionistickog temperamenta. Kriticari su ga ponekad nazivali "poslednji fovista". Smatrajuci da pripada "grupi" Fra. Les Fauves" (u prevodu „divlje zveri“).
Sto je gledajuci ko je toj "grupi" pripadao, predstavlja jedan izuzetan kompliment za naseg slikara.

MilanKonjovic-ZitaSomborpoglednazita19381a.jpg


Milan Konjović nas poznati slikar se rodio 1898 godine u Somboru, kao drugi sin Davida Konjovića, advokata, kraljevskog javnog beležnika i Vere, rođene Vukičević. Konjovići su Somborci od davnina, u ove krajeve su došli u vreme „Velike seobe Srba” sa patrijarhom Arsenijem Čarnojevićem 1690. godine iz Pećke Patrijaršije da bi kasnije, kroz vekove, odigrali značajnu ulogu u političkom, društvenom i kulturnom životu grada.


1004499_Beli_Andeo__1986.jpg


Svojom poslednjom (sedmom) "vizantijskom fazom" (ili 'belom fazom") kojom se i završava Konjovićev prebogati opus od oko 6000 radova, ulja, pastela, tempera, akvarela, crteža, tapiserija, pozorišnih scenografija, skica za kostim, vitraža, mozaika, grafika.

Učestvovao je na preko 300 samostalnih i oko 700 grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Za redovnog člana Vojvođanske akademije nauka i umetnosti izabran je 1979. godine, za dopisnog člana Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti 1986. godine, a za redovnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti 1992. godine.

Poslednji rad Milana Konjovića je crtež na kome su krugovi, i tačka unutar njih. "Evo, ovim radom ja zatvaram krug svog života"

Umro je 1993 godine u svom rodnom Somboru.

center-of-sombor-town-goran-trajkovski.jpg


Cuvenom po svojoj arhitekturi, urbanosti i originalnosti ali i po veselom duhu i bogatom drustvenom i nocnom zivotu.


sombor1.jpg


Grad Sombor se u pisanim dokumentima prvi put pominje 1391 god. (mada se nalazi podatak da je to bilo 1360.), pod imenom Cobor Sent Mihalj, kao posed grofa Cobora.

attachment.php


Inače, grad se razvio na jednom od 14 ostrva, koje je formirala reka Mostonga, svojim široko razlivenim tokom. Kasnije je vodoregulacijom, melioracijom i prokopavanjem kanala fizionomija terena sasvim izmenjena pa Sombor više nije ostrvski grad na močvarnom terenu…
A možete li da zamislite Sombor kao tursku kasabu sa sedam džamija i minaretima koji dominiraju gradskom siluetom!?!
Da, Sombor je nakon pada pod vlast Turaka poprimio naglašene karakteristike turskog naselja. Postao je sedište nahije Segedinskog sandžaka. Imao je hamam, saraj, dve medrese i preko dve stotine zanatskih radnji: kazandžija, kujundžija i drugih karakterističnih zanata.

Vremena i vlasti su se menjali a Sombor ili Zombor živeo je svoj život… Tako je došao i momenat kada su 1749. godine Somborci za 150 000 forinti od carice Marije Terezije otkupili status „slobodnog kraljevskog grada“ i od tada počinje novija istorija Sombora, snažan privredni i kulturni razvoj. Jednom rečju, Sombor postaje onakav kakvim ga danas znamo.

p9113860wb0.jpg


Na južnoj fasadi Plebanije (cvetna pijaca) nalazi se jedna od somborskih atrakcija: suncani sat koji je nacinjen 1852. godine na inicijativu tadasnjeg profesora i upravnika Uciteljske skole Jovana Čokora, obrazovanog coveka teske naravi. Ucenike je surovo kaznjavao, sto je izazivalo djacke pobune zbog cega je morao da napusti Sombor. Za sobom je ostavio vidan trag. Posto se bavio astronomijom, dao je da se sacini suncani sat sa sarkasticno-duhovitim natpisom: „Jedan ti je od ovih poslednji” koji i danas privlaci paznju.




il_sombor.jpg


Pozz
 
Last edited:
Bratislava, Slovačka


Nekoliko gradskih satova koje sam uslikala u Bratislavi:


Michal Tower Michalska Brana, Bratislava, Historic City Gate Slovak Republic
Sat na kuli u starom gradu Bratislave

Bratislava-clocks-2.JPG

St Martin’s Cathedral
Sat na crkvi Sv. Martina. Zanimljivo je da se na vrhu pomenute crkve nalazi replika Mađarske krune, jer su svojevremeno u njoj krunisani mađarski kraljevi.

Bratislava-clocks-1.JPG

Museum of the city history, the main museum
Sat na muzeju grada Bratislave

Bratislava-clocks-3.JPG Bratislava-clocks-3-1.JPG

Pozz!
 
Četvorostrani sat marke INSA postavljen u pešačkoj zoni Valjeva-Knez Miloševoj

17112013798.jpg
 
Last edited:
jesi jeo gurmansku tu pored.odlicna je.inace valjevo je bas lep grad.mora samo da te ispravim tesnjar je preko mostica a to je knez miloseva.
 
Last edited:
jesi jeo gurmansku tu pored.odlicna je.inace valjevo je bas lep grad.mora samo da te ispravim tesnjar je preko mostica a to je knez miloseva.
Meni rekli da je i Kez Miloševa deo Tešnjara.:dontknow:
A gurmansku jeo danas :thumbup:

EDIT-Sad sam proverio...Nije deo Tešnjara.(Vole Valjevci da zeznu Beograđane :D)
 
Last edited:
Javni satovi nikad ne kasne


Veliki evropski gradovi gotovo na svakom ćošku imaju javne časovnike. Beograd ih ima oko trideset. Najpoznatiji su oni na zgradi Glavne pošte, Domu vojske i Železničke stanice, gde osim što asociraju na pisma, šapke i vozove, Beograđane podsećaju i - na tačno vreme.

Posle čitave decenije, na Geneksovom soliteru na Novom Beogradu, ponovo blešti svetleći ekran, sa koga se putnici i prolaznici informišu o tačnom vremenu, datumu i podacima o trenutnoj temperaturi. Za koji dan, čim stignu delovi iz inostranstva, treba da proradi i onaj na Trgu republike.

U predratnom Beogradu važilo je pravilo da je tačno vreme samo na onom časovniku koji se nalazi na zgradi Železničke stanice iz 1884. godine. Uprkos "požuteloj krštenici" on nije izgubio na preciznosti, pa se kazaljke na njemu pomeraju u isto vreme kada se promene i cifre na digitalnom satu na zgradi pošte u Savskoj ulici. U minut tačan je i onaj sat iz 1931. godine na zgradi "Železnica Srbije" u Nemanjinoj ulici.

- Mi imamo posebnu službu koja vodi računa o mehanizmu starih satova - priča Tomislav Nikodijević, iz Železnice Srbije. - U saobraćajnom pravilniku stoji da svaka stanica u Srbiji mora da ima javni sat. Danas su oni uglavnom digitalizovani.

Veći deo javnosti ne zna da najstariji u prestonici, onaj sunčani sat na kući u Zemunu iz 1828. godine. Nekoliko decenija mlađi je časovnik na Sahat kuli. Među "matorije" spada i onaj na Domu Vojske. Među simbolima Beograda je fasadni "Insin" na početku Knez Mihailove. U glavnoj štrafti se nalaze i dva stubna.

U glavnom gradu javni satovi nalaze se na Sabornoj crkvi, dolaznom i odlaznom peronu Glavne autobuske stanice, na Glavnoj pošti u Takovskoj, Karađorđevom trgu u Zemunu, Trgu republike, ispred Pravnog fakulteta i u Bulevaru Zorana Đinđića. Ipak, nijedan javni časovnik nije proglašen spomenikom kulture, iako neki objekti i prostori u kojima se oni nalaze to jesu.

Nekada je časovnik ukrašavao poštu na uglu Kosovske i Palmotićeve, kao i raskrsnicu preko puta Beograđanke. Oni stariji sećaju se velikog sunčanog sata na Slaviji. Analogni merač vremena stajao je na na uglu Cetinjske i Džordža Vašingtona. Tika-taka odjekivalo je i kod bioskopa "Balkan". Beograd ima satove, a Beograđani, na čemu im mnogi u svetu zavide, imaju - vreme.


Autor: M. T. KOVAČEVIĆ
Izvor: Novosti
 
jel se neko seća kako se zvao prvi i tada najpopularniji kafić u tešnjaru! to je bila 32-ojka,celo Valjevo je tamo izlazilo!
 
Par satova iz Osla:

prvi i najlepši po meni - gradska kuća

WP_20130920_009.jpgWP_20130920_008.jpg

i slike sa neta

clokc.jpgradhus-oslo-norway+1152_12834513944-tpfil02aw-11856.jpg15605081.jpg

kao i objašnjenje funkcija sata

Oslo_Rådhus_klokke.jpg

The Astronomical Clock - Astrolabe Planisphaerium


A astronomical clock or watch, using special mechanisms to display astronomical information. Such as the relative positions of the sun, moon, star in the zodiac and planets.
City Hall's astronomical clock hanging nearly 28 feet above the ground and uses his five wiser to tell time, stjernetid (vreme zvezda), sun, moon, and eclipses. Watch's diameter is 5 meters.
1 The outer blue ring are numbered with Roman numerals from 1 to 12 and the hour hand (1) indicates the time of this ring. Within follows a darker blue ring with Zodiac 12 images. The ring has a diameter of 3.72 meters. The characters are approx. 1x0, 6 feet and is modeled by Nils Flakstad. Copper shapes are created by Art Smith Carl Bilgrei.
2 Within it is a series of numbers on red background, which runs from 1 to 12 on one half and 1 to 12 on the other. This shows star currently Stjernetidsviseren (2). This is partly hidden behind the counterweight on the hour hand.
3 The Sun (3) is a gold disc with rays and marks its place in the zodiac, in addition to solar time at the sky.
4 Moon (4) is a half black and half white ball. The white side is always up to the sun. The full moon appears as completely white and the moon appears as all black. Viewing the Moon's errors were calculated at startup to 3.0860 seconds per year.
5 Drageviseren (5) (pokazivač zmaja u grubom prevodu ? :rolleyes:) shows eclipses. This appears on the dial when Drageviseren covers both solar and måneviseren ( mesec).

i par slika satova u gradskom centru i tvrđavi :

2013-09-06 15.44.55.jpg2013-09-05 10.20.53.jpg

2013-09-06 15.43.40.jpgWP_20130921_009.jpg
 
Back
Top