Elvedine prošli put sam pohvalio tvoju, pre svega, svest o značaju pčela kod oprašivanja. Mnogi ni promil ne razmišljaju o značaju pčela a imaju pristup i obilato koriste razne hemikalije. S druge strane to što ti radiš nije dobro.
Ukratko, kada prskaš voće koje cveta nije bitno da li je pre podne, posle podne ili veče bitno je samo jedno a to je da ima cveta. Neće otrov nestati preko večeri.
Postoje bar dva načina da ubiješ pčelu. Prvi, da pčelu poprskaš dok je na cvetu ( ti to ne radiš). Drugi način je da zagadiš cvet (polen) nekim pesticidom. Ako voćar prska cvetalo voće u sred dana, dakle dok ima pčela, šta je on uradio? Verovatno je ubio ili drastično pogoršao zdravlje pčela koje su u tom trenutku na cvetu ali on je i zagadio-otrovao polen. Ukoliko neko prska cvetalo voće u sumrak, tada neće poprskati pčele na cvetu jer ih nema ali je i dalje zatrovao polen. Dakle, nema neke velike razlike.
Šta se dobija tj. gubi trovanjem polena? Polen je krucijalan u razvoju pčelinje zajednice, naročito je bitan za mlade pčele jer je polen,između ostalog, proteinska hrana. Polen je bitan tokom cele godine ali je naročito bitan u proleće kada se pčelinja društva naglo razvijaju, dolazi do smene zimskih pčela (to su pčele koje su podnele teret zime) i društva se pripremaju za prvu glavnu pašu (obično je to bagrem). Ukoliko je polen zatrovan, tada će mlade pčele jesti taj polen koji je deponovan u košnici bilo u jesen bilo u proleće kada cveta voće i doći će do ugibanja pčela. Stare pčele umiru od starosti a mlade od zatrovanog polena. Dolazi do toga da društvo bude ili nedovoljno jako za glavnu pašu ili jednostavo ugine. Moram priznati da se ovo drugo u proleće malo ređe dešava , bar prema mojim saznanjima. Sasvim drugi problem je i to što polen koji je zatrovan može završiti u ljudskoj ishrani.
Šta ti kao voćar treba da radiš? Treba da prskaš voće pre cvetanja i u vreme precvetavanja. Nikako dok cveta , bez obzira koje je doba dana. Evo ja sam recimo skoro prskao kajsije i breskve protiv monilije. Prskao sam pupoljke ( 2-3 dana pre cvetanja) i prskao sam u fazi precvetavanja.
Pčelare muči još jedan problem koji ne potiče od voćara a koji se tiče trovanja. To su semena koja su tretirana nenikotinoidima (sistemski insekticid). To je recimo seme suncokreta (nije samo suncokret ali je on pčelarima najinteresantniji). Problem je u tome što se seme suncokreta tretira insekticidima (zna se tačno ime insekticida koji se koristi, zna se i ime proizvođača ) koji ulaze u sastav biljke kada ona izraste, ulaze u sokove biljke, a onda ulaze u nektar i polen. Pčele uzimaju taj polen i nektar i dolazi do masovnog trovanja pčela. To se dešavalo širom Evrope i ostatka sveta i ponavljam zna se ime proizvoda, zna se ime proizvođača ali lobi i korupcija (ne znam razliku između tih reči) su toliko jaki da tim multinacionalnim kompanijama niko ništa ne može.
U Srbiji je npr. 2015. godine u Banatu na poljima suncokreta nastao pomor pčela. Nekoliko hiljada pčelinjih društava je stradalo, niko nije odgovarao za to nedelo. Lako se utvrdi čije su parcele, šta je uzrok trovanja, ali lobi ili beše ona druga reč, su suviše jaki.
Ukoliko želite nešto da saznate o ovome pogledajte ovaj video. Ima ih mnogo, ali ovo je jedan od kraćih pa je pretpostavljam dovoljno kratak a interesantan i za nekoga ko nije pčelar, jer u suštini nije ovo samo problem pčelara.
Ko ima malo više vremena neka pogleda neki od dokumentaraca na ovu temu. Jedan od boljih je ovaj:
More Than Honey (2012) - IMDb Možete ga naći i sa srpskim titlom.
Inače taj fim sam ranije preporučio. Zanimljiv je i ne trebate biti pčelar da bi ste ga sa pažnjom gledali i razumeli.
Video o trovanju pčela na poljima suncokreta u Srbiji:
Da na kratko delimično skrenem sa teme, država koja ne kontroliše svoju hranu, koja nije vlasnik svoje zemlje (njiva), svoje vode, država koja nema sopstvenu proizvodnju lekova i vakcina, sopstvenu fitofaramaciju, koja u potpunosti ne kontroliše obrazovni sitem, koja nema jake domaće banke, može se smatrati kolonijom.