Zanimljivi linkovi i novosti iz sveta časovničarstva

Danas sam dobio zanimljivo pitanje, koje se nadovezuje na poslednje postove ove teme. Da ne prenosim pitanje u celini, postaviću njegov sažetak: "Napisali ste, da je prosečna frekvencija Haute Horlogerie satova oko 3Hz pa mi nije jasno, koliko su precizni ti izuzetno skupi satovi sa tako niskom frekvencijom?"

Daleko najveća većina satova iz najvišeg razreda ima preciznost unutar COSC hronometar standarda, što znači -4 do + 6 sekundi dnevnog odstupanja. Kada bi jedan takav mehanizam pustili da radi neprekidno godinu dana, bez ikakvog međuvremenskog podešavanja tačnosti, on bi u tom dobu sakupio do 36 minuta odstupanja. Nasuprot tome, mehanizam sa elektronskim oscilatorom regulisanim sa strane kvarčnog kristala će u istom vremenskom periodu zaraditi 25 sekundi "netačnosti". Razlika u međusobnoj frekvenciji iznosi oko 12.000 puta u korist kvarca. Na osnovi izneseneog, a to je inače i opšte uverenje, frekvencija je ta, koja ima presudnu ulogu. Ali nije baš sve u brzini.
Temeljni činitelj preciznosti je stabilnost nemirnice - balance wheela. Istina je, da je brzina nemirnice jedan od presudnih faktora, jer što brže oscilira, toliko je manji uticaj okoline na nju. Na primer, ako udarimo u neki predmet sa satom na ruci, brzo kretanje nemirnice će je brže vratiti u pravilan ritam, nego u slučaju sporijeg rada. Ali kvarc je tako tačan, što na taj kristal neki drugi faktori nemaju ni približno takav uticaj, kao što je to kod mehaničkog sata. Ti faktori su: magnetizam, stres, trenje odnosno frikcija, gravitacija, temperatura i vlažnost. Sve navedeno ima jak uticaj na rad mehaničkog kalibra, pa su zato rešenja u vidu kvalitete materijala od koje su izrađene komponente izuzetnog značaja. Bezbroj puta pomenuti silicijum, ima u ovom segmentu neprecenjivu ulogu. Zbog elastičnosti je vrlo otporan na stres, neosetljiv na magnetizam, frikcija mu skoro ne nanosi štetu a takođe, temperatura i vlaga mu ne remete vitalnost. Ali pošto je mehanizam mehaničkog sata jedna od najkvalitetnijih simfonija stvorena sa strane ljudskog roda, zbog međusobne uigranosti članova orkestra, on je ujedno i jedno od najvećih bojnih polja. Među članovima orkestra dolazi do neprestanog guranja, stiskanja, trošenja instrumenata i neprestanog ispadanja duše u cilju održavanja pravilnog ritma. Tu nastupa časovničar sa strukturom mehanizma i sposobnošću regulacije.
Hipotetički, kada bi mehanički sat neprestano stajao na istom mestu, njegova tačnost bi bila skoro 100 %, jer bi ovaj završan čin (regulacija) u potpunosti ispunio svoju osnovnu svrhu. Ali čim se sat stavi na ruku i menja pozicije, onda je majstorstvo časovničara u korelaciji sa kvalitetom regulatora presudna za njegov svakodnevni performans. Ovde se čak i brzina oscilacija povlači u drugi plan. Jedna od tajni Haute Horlogerie je stabilizacija rada nemirnice pomoću njene veće težine. Veća težina donosi sporiji ritam i veći obim ove komponente. Regulacija teže nemirnice je vremensko dalekosežnija. Kao što sam napomenuo, veća težina nemirnice donosi veću stabilnost rada a i takođe veći obim. U današnje vreme, gde dekoracija (finiš) mehanizma ime veći značaj nego ikada pre, donosi izuzetnu praktičku prednost, koja se manifestuje u maksimalnom efektu ručne obrade i time postiže magičan učinak na posmatrača. Jedan od najvećih majstora ove tehnike je Kari Vouitalinen, a i ceo Haute Horlogerie razred je prepun sličnih remek dela, gde masivne nemirnice miluju oči.
Zbog toga smo svedoci, da Patek Philippe sa frekvencijom od 21.600 b/h bez ikakvog problema dostiže svoj standard preicznosti, koji iznosi od -3 do + 2 sec/d, nećete verovati ali A. Lange & Sohneov hronograf Datograph Up/Down dostiže standard ovog proizvođača (-2 do + 4 sec/d) sa samo 18.000 b/h odnosno 2,5 Hz. Slično važi i za Audemars Piguet Royal Oak hronograf, koji sa 3 Hz postiže interni standard od 0 do 5 sec itd.
Inače i ovde ponovo napominjem - preciznost u najvišem razredu nije od ultimativne važnosti. Ovde je toliko drugih faktora u igri. Svejedno, najbolji uvek dotiču vrh na svim poljima.

Sposobnost preciznosti je puno značajnija u stepenu nižem, razredu luksuznih satova. Ovde ćemo naići na više frekvenicije rada, na danas standardnu 28.800 b/h - 4Hz pa do 36.000 b/h - 5Hz. Proizvođači sa svojim standardima postižu izuzetno visoke kriterijume (Rolexov Superlative Chronometre: -2 do + 2 sec/d, Omegin Metas 0 do 5 sec/d, IWC standard 0-7 sec d, Grand Seiko Standard -3 + 5 sec/d pa sve do COSC Chronometer standarda). U ovom razredu je silicijum neizostavna oprema ali pošto je manje, odnosno skoro da nema ručne dekoracije mehanizma (izvedena je mašinskim putem), preciznost igra puno značajniju ulogu, nego što je to u najvišem razredu.

Jedan od vodećih na tom polju je Zenith sa čuvenim El Primerom. Zanimljivost povezana sa ovim mehanizmom se sastoji iz činjenice, da su početkom njegovog kreiranja 1962 godine, pošli sa idejom frekvenicje od 4Hz i tako je ostalo sve do 1966 godine, dok im Fabriques D'Assortiment Reunise nije napravila Escapement sa kolutom, koji je sadržavao 21 zupčanika. Time su postali sigurni, da će frikcija biti znantno manja u slučaju prelaska na 36.000 b/h, što se i ostvarilo. Ipak, Rolex je u periodu od 1987 do 2000 godine, kada je za Daytonu od Zenitha kupovao El Primero, zahtevao nižu frekvenciju odnosno 4Hz. Ako bi sat neprekdino nosili godinu dana, razlika između 5 Hz i 4Hz je takva, da je istrošenost jednakog materijala u prvom slučaju, kao da bi sat nosili 15 meseci a ne 12.

Da bi postigao što veću preciznost, Grand Seiko 2004 godine izlazi sa Spring Drive tehnologijom. Mehanički mehanizam sa kvarčnom regulacijom. Preciznost Spring Drive je dostgla +- 0,5 sec/d. Ali sa druge strane, dobili smo mehanički sat sa strujom u sebi i istovremeno kvarčni sat sa uljem, koji se mora servisirati na 3 do 4 godine - preporuka proizvođača. Čardak ni na nebu ni na zemlji.
Ipak, švajcarci dokazuju primat u časovničarstvu i prave najprecezniji mehanički sat u istoriji sa odstupanjem 0,3 sekunde na dnevnom nivou. To je Zenithov Defy Lab, koji se serijsko proizvodi i radi sa frekvencijom od 108.000 b/h (15 Hz) i nema potrebe za servisiranjem, jer ne sadržava Balance Spring a preciznost održava čak u 95 % rezerve rada, koja iznosi 60 sati, što je za 8 sati duže od standardnog El Primera.

Jedini segment u kojem frekvencija ima presudnu ulogu je hronograf mehaničkog sata. Kod mehanizma sa frekvencijom od 4Hz, escape wheel omogućuje zupčaniku okretaj za 8 koraka, dok mehanizam sa frekvencijom 36.000 b/h (5Hz) zupčanik u jednoj sekundi pokrene za 10 koraka i time omogućuje precizniji štoper. To je ujedno bio i razlog, da je Tag Huer radio na području visokih frekvencija, jer je predovodnik u sferi mehaničkih hronografa. Mikrogirder je sa frekvencijom od 1000 Hz (7.200.000 b/h) dostigao tačnost mehaničke štoperice do neverovatnog 2000-og delića sekunde.
 
Last edited:
Čitao sam o Defy Labu ali mi je sada ceo proces frekvencija jasniji. Zanimljivo je spomenuti da postoji i Defy El Primero , kome vreme radi na 5hz a hronograf na čak 50hz (koliko je to oscilacija???)
Očigledno je da je to postalo moguće sa razvojem tehnologije, materijala itd.
5dd39e26aa69e6d6cff68d4291447375.jpg


Sent from my LYA-L29 using Tapatalk
 
Da bi postigao što veću preciznost, Grand Seiko 2004 godine izlazi sa Spring Drive tehnologijom. Mehanički mehanizam sa kvarčnom regulacijom. Preciznost Spring Drive je dostgla +- 0,5 sec/d. Ali sa druge strane, dobili smo mehanički sat sa strujom u sebi i istovremeno kvarčni sat sa uljem, koji se mora servisirati na 3 do 4 godine - preporuka proizvođača. Čardak ni na nebu ni na zemlji.

Čisto jedan podatak - nemora ništa da znači - moj SBGA211g tkz “snowflake” još nije servisiran, kupljen je nov 2017e, što znači da ima neke 4 godine. Još uvek održava -0.5/+0.5s/d, i rezerva traje kao prvog dana.

Lično me zanima kako će da izgleda servisiranje kad dodje vreme, i dali će sat ići u JP, ili biti servisiran negde bliže meni…

Što bi rekli braća englezi, “your mileage may vary.”
 
Jedini segment u kojem frekvencija ima presudnu ulogu je hronograf mehaničkog sata. Kod mehanizma sa frekvencijom od 4Hz, escape wheel omogućuje zupčaniku okretaj za 8 koraka, dok mehanizam sa frekvencijom 36.000 b/h (5Hz) zupčanik u jednoj sekundi pokrene za 10 koraka i time omogućuje precizniji štoper. To je ujedno bio i razlog, da je Tag Huer radio na području visokih frekvencija, jer je predovodnik u sferi mehaničkih hronografa. Mikrogirder je sa frekvencijom od 1000 Hz (7.200.000 b/h) dostigao tačnost mehaničke štoperice do neverovatnog 2000-og delića sekunde.

Pod uslovom da čoveku treba nekih 200-250ms da reaguje na vizuelni stimulus, a nekih 100ms da pritisne dugme, pitanje je koliko su te više frekvencije uopšte i bitne kod hronografa kad se priča o preciznosti, praktično gledano!

Iz nekog razloga ova tema me podseća jedne lažljive (marketing) priče FP Journe-a. Radi se o centigraphe souverain: https://www.fpjourne.com/en/collection/souveraine-collection/centigraphe-souverain

FPJ reklamira da se taj hronograf može koristiti da meri preciznost na 1/100 sec. Pritom sat radi na 3 Hz.

41bc2cff56ca8b645507255bbba5e989.jpg


O čemu se radi? Kazaljka se vrti oko indikatora 1/100 tako da odkucava 1/6 (igra kao foudroyante), medjutim FPJ-ova “kočnica” može da, s vremena na vreme, zaustavi kazaljku negde između dve šestine. Ja sam lično probao da zaustavim FPJ CS negde između dve šestine i, drugari moji, posle 20 proba sam odustao. Sada da citiram drugare francuze: “Bonne chance” !

Samo se čovek pita zašto nije napisao 1/1000 umesto 1/100 n’a brojčaniku, s takvom logikom mogao je reklamirati da je još 100 puta precizniji!
 
Čitao sam o Defy Labu ali mi je sada ceo proces frekvencija jasniji. Zanimljivo je spomenuti da postoji i Defy El Primero , kome vreme radi na 5hz a hronograf na čak 50hz (koliko je to oscilacija???)
Očigledno je da je to postalo moguće sa razvojem tehnologije, materijala itd.
5dd39e26aa69e6d6cff68d4291447375.jpg


Sent from my LYA-L29 using Tapatalk
Pitanje koje može zbuniti sve kojima je fizika bliža od satova :)

1Hz je 1 oscilacija u sekundi. Tako da, sa strane fizike, 50Hz je 50 otkucaja u sekundi što za sat daje 50x60x60 = 180.000 oscilacija na sat. Što se tiče fizike tu je kraj :)

Ali tu računica, u sferi satova, nije gotova jer treba ovaj broj pomnožiti sa dva pošto se, u okviru jedne oscilacije, viljuška pomeri 2x - znači 360.000

Kad govorimo o Hz to se odnosi na balance wheel - koliko oscilacija on napravi u sekundi. Prilikom jedne njegove oscilacije viljuška se 2x mrdne.


Tako da, u svetu satova bph odnosi na to koliko puta se viljuška mrdne za sat vremena a kad se priča o Hz to se odnosi na wheel - koliko on puta oscilira u sekundi


Uglavnom, konverzija za satove izgleda ovako

50Hz = 50x(60s)x(60m)x2 = 360.000

Iako je u svetu fizike ovako

50Hz = 50x(60s)x(60m) = 180.000

Sent from my Nokia 6.1 using Tapatalk
 
Danas sam dobio zanimljivo pitanje, koje se nadovezuje na poslednje postove ove teme. Da ne prenosim pitanje u celini, postaviću njegov sažetak: "Napisali ste, da je prosečna frekvencija Haute Horlogerie satova oko 3Hz pa mi nije jasno, koliko su precizni ti izuzetno skupi satovi sa tako niskom frekvencijom?"

Daleko najveća većina satova iz najvišeg razreda ima preciznost unutar COSC hronometar standarda, što znači -4 do + 6 sekundi dnevnog odstupanja. Kada bi jedan takav mehanizam pustili da radi neprekidno godinu dana, bez ikakvog međuvremenskog podešavanja tačnosti, on bi u tom dobu sakupio do 36 minuta odstupanja. Nasuprot tome, mehanizam sa elektronskim oscilatorom regulisanim sa strane kvarčnog kristala će u istom vremenskom periodu zaraditi 25 sekundi "netačnosti". Razlika u međusobnoj frekvenciji iznosi oko 12.000 puta u korist kvarca. Na osnovi izneseneog, a to je inače i opšte uverenje, frekvencija je ta, koja ima presudnu ulogu. Ali nije baš sve u brzini.
Temeljni činitelj preciznosti je stabilnost nemirnice - balance wheela. Istina je, da je brzina nemirnice jedan od presudnih faktora, jer što brže oscilira, toliko je manji uticaj okoline na nju. Na primer, ako udarimo u neki predmet sa satom na ruci, brzo kretanje nemirnice će je brže vratiti u pravilan ritam, nego u slučaju sporijeg rada. Ali kvarc je tako tačan, što na taj kristal neki drugi faktori nemaju ni približno takav uticaj, kao što je to kod mehaničkog sata. Ti faktori su: magnetizam, stres, trenje odnosno frikcija, gravitacija, temperatura i vlažnost. Sve navedeno ima jak uticaj na rad mehaničkog kalibra, pa su zato rešenja u vidu kvalitete materijala od koje su izrađene komponente izuzetnog značaja. Bezbroj puta pomenuti silicijum, ima u ovom segmentu neprecenjivu ulogu. Zbog elastičnosti je vrlo otporan na stres, neosetljiv na magnetizam, frikcija mu skoro ne nanosi štetu a takođe, temperatura i vlaga mu ne remete vitalnost. Ali pošto je mehanizam mehaničkog sata jedna od najkvalitetnijih simfonija stvorena sa strane ljudskog roda, zbog međusobne uigranosti članova orkestra, on je ujedno i jedno od najvećih bojnih polja. Među članovima orkestra dolazi do neprestanog guranja, stiskanja, trošenja instrumenata i neprestanog ispadanja duše u cilju održavanja pravilnog ritma. Tu nastupa časovničar sa strukturom mehanizma i sposobnošću regulacije.
Hipotetički, kada bi mehanički sat neprestano stajao na istom mestu, njegova tačnost bi bila skoro 100 %, jer bi ovaj završan čin (regulacija) u potpunosti ispunio svoju osnovnu svrhu. Ali čim se sat stavi na ruku i menja pozicije, onda je majstorstvo časovničara u korelaciji sa kvalitetom regulatora presudna za njegov svakodnevni performans. Ovde se čak i brzina oscilacija povlači u drugi plan. Jedna od tajni Haute Horlogerie je stabilizacija rada nemirnice pomoću njene veće težine. Veća težina donosi sporiji ritam i veći obim ove komponente. Regulacija teže nemirnice je vremensko dalekosežnija. Kao što sam napomenuo, veća težina nemirnice donosi veću stabilnost rada a i takođe veći obim. U današnje vreme, gde dekoracija (finiš) mehanizma ime veći značaj nego ikada pre, donosi izuzetnu praktičku prednost, koja se manifestuje u maksimalnom efektu ručne obrade i time postiže magičan učinak na posmatrača. Jedan od najvećih majstora ove tehnike je Kari Vouitalinen, a i ceo Haute Horlogerie razred je prepun sličnih remek dela, gde masivne nemirnice miluju oči.
Zbog toga smo svedoci, da Patek Philippe sa frekvencijom od 21.600 b/h bez ikakvog problema dostiže svoj standard preicznosti, koji iznosi od -3 do + 2 sec/d, nećete verovati ali A. Lange & Sohneov hronograf Datograph Up/Down dostiže standard ovog proizvođača (-2 do + 4 sec/d) sa samo 18.000 b/h odnosno 2,5 Hz. Slično važi i za Audemars Piguet Royal Oak hronograf, koji sa 3 Hz postiže interni standard od 0 do 5 sec itd.
Inače i ovde ponovo napominjem - preciznost u najvišem razredu nije od ultimativne važnosti. Ovde je toliko drugih faktora u igri. Svejedno, najbolji uvek dotiču vrh na svim poljima.

Sposobnost preciznosti je puno značajnija u stepenu nižem, razredu luksuznih satova. Ovde ćemo naići na više frekvenicije rada, na danas standardnu 28.800 b/h - 4Hz pa do 36.000 b/h - 5Hz. Proizvođači sa svojim standardima postižu izuzetno visoke kriterijume (Rolexov Superlative Chronometre: -2 do + 2 sec/d, Omegin Metas 0 do 5 sec/d, IWC standard 0-7 sec d, Grand Seiko Standard -3 + 5 sec/d pa sve do COSC Chronometer standarda). U ovom razredu je silicijum neizostavna oprema ali pošto je manje, odnosno skoro da nema ručne dekoracije mehanizma (izvedena je mašinskim putem), preciznost igra puno značajniju ulogu, nego što je to u najvišem razredu.

Jedan od vodećih na tom polju je Zenith sa čuvenim El Primerom. Zanimljivost povezana sa ovim mehanizmom se sastoji iz činjenice, da su početkom njegovog kreiranja 1962 godine, pošli sa idejom frekvenicje od 4Hz i tako je ostalo sve do 1966 godine, dok im Fabriques D'Assortiment Reunise nije napravila Escapement sa kolutom, koji je sadržavao 21 zupčanika. Time su postali sigurni, da će frikcija biti znantno manja u slučaju prelaska na 36.000 b/h, što se i ostvarilo. Ipak, Rolex je u periodu od 1987 do 2000 godine, kada je za Daytonu od Zenitha kupovao El Primero, zahtevao nižu frekvenciju odnosno 4Hz. Ako bi sat neprekdino nosili godinu dana, razlika između 5 Hz i 4Hz je takva, da je istrošenost jednakog materijala u prvom slučaju, kao da bi sat nosili 15 meseci a ne 12.

Da bi postigao što veću preciznost, Grand Seiko 2004 godine izlazi sa Spring Drive tehnologijom. Mehanički mehanizam sa kvarčnom regulacijom. Preciznost Spring Drive je dostgla +- 0,5 sec/d. Ali sa druge strane, dobili smo mehanički sat sa strujom u sebi i istovremeno kvarčni sat sa uljem, koji se mora servisirati na 3 do 4 godine - preporuka proizvođača. Čardak ni na nebu ni na zemlji.
Ipak, švajcarci dokazuju primat u časovničarstvu i prave najprecezniji mehanički sat u istoriji sa odstupanjem 0,3 sekunde na dnevnom nivou. To je Zenithov Defy Lab, koji se serijsko proizvodi i radi sa frekvencijom od 108.000 b/h (15 Hz) i nema potrebe za servisiranjem, jer ne sadržava Balance Spring a preciznost održava čak u 95 % rezerve rada, koja iznosi 60 sati, što je za 8 sati duže od standardnog El Primera.

Jedini segment u kojem frekvencija ima presudnu ulogu je hronograf mehaničkog sata. Kod mehanizma sa frekvencijom od 4Hz, escape wheel omogućuje zupčaniku okretaj za 8 koraka, dok mehanizam sa frekvencijom 36.000 b/h (5Hz) zupčanik u jednoj sekundi pokrene za 10 koraka i time omogućuje precizniji štoper. To je ujedno bio i razlog, da je Tag Huer radio na području visokih frekvencija, jer je predovodnik u sferi mehaničkih hronografa. Mikrogirder je sa frekvencijom od 1000 Hz (7.200.000 b/h) dostigao tačnost mehaničke štoperice do neverovatnog 2000-og delića sekunde.
Sjajan tekst, kao i uvek, kolega! Citajuci ga mi je pao na pamet Antoine Martin Slow Runner - sat sa najnizom frekvencijom (valjda, nisam 100% siguran) od 1 Hz, gde se sekundara pomeri svega dva puta u sekundi. Karakterise ga balansni tocak velicine skoro kao i sam mehanizam. Da li znate nesto vise o ovom remek delu, kakva je preciznost mehanizma, istorijat itd.?

https://youtu.be/l6usMiFyEEI

Sent from my Redmi Note 8 using Tapatalk
 
Ovo nisam znao da PP originalno vodi poreklo kao Patek Zapek, osnovan od strane dva Čeha koji su dosli u Zenevu da prave satove. Kasnije je Zapek otisao a u firmu je usao Phillipe koji je Francuz. Zanimljivo. Voleo bih ako ima negde i neki tekst da se procita ili da pitam brata Gugla

https://youtu.be/hRf7a_wM5Dc


Sent from my iPhone using Tapatalk
 
Boško,
slažem se ali mišljenja sam, da se više radi o tome, koji je kapacitet sposobnosti štopera, da najpreciznije izmeri vreme, kada od nas dobije komandu. Njemu je svejedno koliko je čoveku potrebno, da odreaguje na vizualni stimulans ili sa kolikim kašnjenjem prst pritisne na start pusher. Njegov zadatak je samo to, da najpreciznije izvrši zadatak, koji dobije od nas. I to radi najbolje moguće uzevši u obzir, da se radi o mehaničkom pogonu. Takvi hronografi se ionako razvijaju i izrađuju sa ciljem dodatnog marketinškog učinka na tržište, sa kojim proizvođač p(d)okazuje, da poseduje sposobnost stvaranja takvog masterpieca. Na taj način pozadinski uzdižu vlastiti ugled. Tag Heuer je to uradio, jer je kralj prodaje hronografa na celoj sceni, pa mu je to u neku ruku bila i moralna dužnost, slično kao Zenithu, koji je još 1969 izašao sa hronografom, koji je imao preciznost štopera, tada fantastičnih 1/10 sekunde.

Što se tiče F.P Journeovog Centiegrapha :).
Ja mu ne bih baš toliko zamerio i shvatio ga marketinšku prevaru.
Ovo je zapis o satu na F.P Journe zvaničnom sajtu:

https://www.fpjourne.com/en/collection/souveraine-collection/centigraphe-souverain

Isečak iz prezentacije:

Posnetek zaslona 2021-09-23 195943.jpg

THE HAND-WOUND MECHANICAL MOVEMENT OF THE CENTIGRAPHE INDICATES ELAPSED TIMES FROM A 100TH OF A SECOND TO 10 MINUTES, VISIBLE ON 3 DIALS, EACH WITH A TIME SCALE IN RED AND A TACHOMETER SCALE IN BLACK.
THE TACHOMETER SCALES CONVERTS TIME UNITS FOR 1 KILOMETRE INTO SPEEDS RANGING FROM 6 KM/H —WALKING PACE — TO 36,000 KM/H, WELL ABOVE THE ESCAPE VELOCITY OF A ROCKET GOING INTO LOW-LEVEL ORBIT.

Prvi glagol u njemu je Indicates, a ne Measures. Znači, piše prikazuje, a ne meri proteklo vreme, koje je izraženo na 3 podrbrojčanika (subidal na poziciji 10: u stotinkama, subdial na poziciji 2: do 20 sekundi i subdial na poziciji 6: do 10 minuta). Razlika je između meriti i prikazivati. Jadni F.P Journe se strogo držao značenja reči Chrono-graph (beležnik vremena), samo što ga je prekrstio u Centiegrpah (zapisivač stotina) :).
Normalno, da ovaj štoper sa frekvencijom od 3Hz ne može precizno izmeriti vreme u stotom delu sekunde, jer već tih 6 oscilacija u jednoj sekundi, kada ih delimo sa brojem 100 ne daju celovit broj, kao što je to sa frekvencijom 5 Hz (10 oscilacija u sekundi). Ali genij kakav je Francois, stavio je taj četvrti kolut, koji oslobađa osovinu, nosača kazaljke, koja se može zaustaviti bilo gde i bilo kada, što omogućuje posebno očitavanje. To je moguće veritkalnim odvajanjem lančanika centizimalnog vratila od izlaznog pogona, prilikom pritiskanja osovine, da deluje kao kočnica. Za razliku od tipičnog hronografa, koji radi na principu zub na zub, Centiegraph omogućava klizanje između svakog od 6 stepena, tako da kočnična poluga može zahvatiti točak, koji pokreće kazaljku tokom svake oscilacije. Rezultat je otprilike stoti deo sekunde, što znači da uprkos samo 6 impulsa, sat omogućuje delimično (ne potpuno najtačnije) očitavanje stotog dela sekunde. Za mene, ovo je veliki uspeh na kalibru sa takvom frekvencijom. Taj hronograf tačnije pokazuje izmereno vreme od svojih vršnjaka. Verujem, da jednom takvom stručnjaku, koji izrađuje minutne repetitore i večne kalendare nije prevelik izazov napraviti klasičan hronograf, nego mu je neuporedivo zanimljivije iz 3Hz istisnuti ovo, što je uradio na Centiegraphu.


Pod uslovom da čoveku treba nekih 200-250ms da reaguje na vizuelni stimulus, a nekih 100ms da pritisne dugme, pitanje je koliko su te više frekvencije uopšte i bitne kod hronografa kad se priča o preciznosti, praktično gledano!

Iz nekog razloga ova tema me podseća jedne lažljive (marketing) priče FP Journe-a. Radi se o centigraphe souverain: https://www.fpjourne.com/en/collection/souveraine-collection/centigraphe-souverain

FPJ reklamira da se taj hronograf može koristiti da meri preciznost na 1/100 sec. Pritom sat radi na 3 Hz.

41bc2cff56ca8b645507255bbba5e989.jpg


O čemu se radi? Kazaljka se vrti oko indikatora 1/100 tako da odkucava 1/6 (igra kao foudroyante), medjutim FPJ-ova “kočnica” može da, s vremena na vreme, zaustavi kazaljku negde između dve šestine. Ja sam lično probao da zaustavim FPJ CS negde između dve šestine i, drugari moji, posle 20 proba sam odustao. Sada da citiram drugare francuze: “Bonne chance” !

Samo se čovek pita zašto nije napisao 1/1000 umesto 1/100 n’a brojčaniku, s takvom logikom mogao je reklamirati da je još 100 puta precizniji!
 
Nije puno poznato o Martinu Braunu, tvorcu ovog sata, osim da je došao iz velikog imena, Franck Mullera. Bilo je puno govora o ovom modelu, koji sa 7200 b/h predstavlja drugu krajnost u horologiji, kada je 2013 predstavio Slow Runner-a na Baselworldu. Ne sećam se, da sam negde video zvanične podatke, koji se odnose na preciznost mehanizma ali znam, da je bilo reči, da se radi o približnoj preciznosti Elabore ETA Grade, koja u najlošijem scenariju dođe do 20 sekundi na dan ali u ovom primeru isključivo se radi o preticanju a ne o zaostajanju.
Vrlo interesentan sat sa rezervom snage od 90 sati. Ako se dobro sećam, išao je za oko 30.000 €.
Njegova firma je nakon nekoliko godina potpuno zanemela ali koliko sam čuo, sada je na putu povratka.

Sjajan tekst, kao i uvek, kolega! Citajuci ga mi je pao na pamet Antoine Martin Slow Runner - sat sa najnizom frekvencijom (valjda, nisam 100% siguran) od 1 Hz, gde se sekundara pomeri svega dva puta u sekundi. Karakterise ga balansni tocak velicine skoro kao i sam mehanizam. Da li znate nesto vise o ovom remek delu, kakva je preciznost mehanizma, istorijat itd.?

https://youtu.be/l6usMiFyEEI

Sent from my Redmi Note 8 using Tapatalk
 
Boško,
slažem se ali mišljenja sam, da se više radi o tome, koji je kapacitet sposobnosti štopera, da najpreciznije izmeri vreme, kada od nas dobije komandu. Njemu je svejedno koliko je čoveku potrebno, da odreaguje na vizualni stimulans ili sa kolikim kašnjenjem prst pritisne na start pusher. Njegov zadatak je samo to, da najpreciznije izvrši zadatak, koji dobije od nas. I to radi najbolje moguće uzevši u obzir, da se radi o mehaničkom pogonu. Takvi hronografi se ionako razvijaju i izrađuju sa ciljem dodatnog marketinškog učinka na tržište, sa kojim proizvođač p(d)okazuje, da poseduje sposobnost stvaranja takvog masterpieca. Na taj način pozadinski uzdižu vlastiti ugled. Tag Heuer je to uradio, jer je kralj prodaje hronografa na celoj sceni, pa mu je to u neku ruku bila i moralna dužnost, slično kao Zenithu, koji je još 1969 izašao sa hronografom, koji je imao preciznost štopera, tada fantastičnih 1/10 sekunde.

Što se tiče F.P Journeovog Centiegrapha :).
Ja mu ne bih baš toliko zamerio i shvatio ga marketinšku prevaru.
Ovo je zapis o satu na F.P Journe zvaničnom sajtu:

https://www.fpjourne.com/en/collection/souveraine-collection/centigraphe-souverain

Isečak iz prezentacije:

View attachment 153575

THE HAND-WOUND MECHANICAL MOVEMENT OF THE CENTIGRAPHE INDICATES ELAPSED TIMES FROM A 100TH OF A SECOND TO 10 MINUTES, VISIBLE ON 3 DIALS, EACH WITH A TIME SCALE IN RED AND A TACHOMETER SCALE IN BLACK.
THE TACHOMETER SCALES CONVERTS TIME UNITS FOR 1 KILOMETRE INTO SPEEDS RANGING FROM 6 KM/H —WALKING PACE — TO 36,000 KM/H, WELL ABOVE THE ESCAPE VELOCITY OF A ROCKET GOING INTO LOW-LEVEL ORBIT.

Prvi glagol u njemu je Indicates, a ne Measures. Znači, piše prikazuje, a ne meri proteklo vreme, koje je izraženo na 3 podrbrojčanika (subidal na poziciji 10: u stotinkama, subdial na poziciji 2: do 20 sekundi i subdial na poziciji 6: do 10 minuta). Razlika je između meriti i prikazivati. Jadni F.P Journe se strogo držao značenja reči Chrono-graph (beležnik vremena), samo što ga je prekrstio u Centiegrpah (zapisivač stotina) :).
Normalno, da ovaj štoper sa frekvencijom od 3Hz ne može precizno izmeriti vreme u stotom delu sekunde, jer već tih 6 oscilacija u jednoj sekundi, kada ih delimo sa brojem 100 ne daju celovit broj, kao što je to sa frekvencijom 5 Hz (10 oscilacija u sekundi). Ali genij kakav je Francois, stavio je taj četvrti kolut, koji oslobađa osovinu, nosača kazaljke, koja se može zaustaviti bilo gde i bilo kada, što omogućuje posebno očitavanje. To je moguće veritkalnim odvajanjem lančanika centizimalnog vratila od izlaznog pogona, prilikom pritiskanja osovine, da deluje kao kočnica. Za razliku od tipičnog hronografa, koji radi na principu zub na zub, Centiegraph omogućava klizanje između svakog od 6 stepena, tako da kočnična poluga može zahvatiti točak, koji pokreće kazaljku tokom svake oscilacije. Rezultat je otprilike stoti deo sekunde, što znači da uprkos samo 6 impulsa, sat omogućuje delimično (ne potpuno najtačnije) očitavanje stotog dela sekunde. Za mene, ovo je veliki uspeh na kalibru sa takvom frekvencijom. Taj hronograf tačnije pokazuje izmereno vreme od svojih vršnjaka. Verujem, da jednom takvom stručnjaku, koji izrađuje minutne repetitore i večne kalendare nije prevelik izazov napraviti klasičan hronograf, nego mu je neuporedivo zanimljivije iz 3Hz istisnuti ovo, što je uradio na Centiegraphu.

Poznata mi je teorija tog sata, medjutim lično iskustvo s tim satom mi govori da ta teorija baš nešto ne drži kako bi se očekivalo. Od dvadesetak proba da zaustavim kazaljku negde između dve šestine nisam uspeo ni jednom. Foudroyant kazaljka naravno staje kad se pritisne dugme, mada da retko kad staje između dve šestine.

Ako neko bude imao bolje iskustvo s tim satom nek molim te javi ili, još bolje, postavi slike tog sata u akciji da svi vidimo kako lepo indikuje 1/100 sekunde.
 
Poznata mi je teorija tog sata, medjutim lično iskustvo s tim satom mi govori da ta teorija baš nešto ne drži kako bi se očekivalo. Od dvadesetak proba da zaustavim kazaljku negde između dve šestine nisam uspeo ni jednom. Foudroyant kazaljka naravno staje kad se pritisne dugme, mada da retko kad staje između dve šestine.

Ako neko bude imao bolje iskustvo s tim satom nek molim te javi ili, još bolje, postavi slike tog sata u akciji da svi vidimo kako lepo indikuje 1/100 sekunde.

Da odgovorim sam sebi:

https://youtu.be/wm6cCrwPzIM
https://youtu.be/RJKPPXwGS34

Ja sam isorobavao prvu generaciju centigraphe-a, a sad se pitam dali je bio izuzetan slučaj.
 
Mihajlo,

Antoni Patek je bio poljak, rođen u Piaskiju, selu u blizini Lublina. Sa dvadeset godina je morao kao mladi revolucionar, koji se borio za nezavisnost Poljske od Rusije, da prebegne u Pariz. Godinu dana kasnije se seli u Ženevu, tamo upoznaje Czapeka i 1839 osnivaju Patek & Czapek. U tom razdoblju prave 200 satova godišnje na osnovi priavtnih narudžba. Kada je Patek 1844 godine ranije upoznao Adriena Philippa, ovaj je bio već slavan časovničar, pošto je dve godine ranije, kao prvi u istoriji razvio sistem navijanja sata bez ključa.
Godinu dana kasnije, Patek & Czapek se razilaze, pa Antoni nudi mesto tehničkog direktora Adrienu Philippe-u, koji ponudu prihvata. Interensanto je to, da je Philippe pristao na 1/3 prihoda, dok su 2/3 išle u džep Antonia Pateka. Već iste godine prave prvi džepni sat u istoriji sa komplikacijom minutnog repetirora i stem navijajućim sistemom.
Tek 1.januara 1851, zvaničnom registracijom firme Patek & Philippe, Adrien Philippe postaje ravnopravan član i prihodi se dele pola-pola.
Sve ostalo je istorija. Danas firmu vodi autoritativni Thierry Stern. Jedna od njegovih kaprica, da svaki minutni repetitor ili sonnerie (najteža komplikacija u horologiji, koje su dela najvećih majstora) mora doći u njegovu kancelariju i tek, ako se njemu svidi zvuk čekića, koji udara u kućište, onda može ići u prodaju. Ako ne - nazad u ponovo sastavljanje. Kada su ga pitali, da nije malo pretenciozno, da na taj način odlučuje o sudbini remek dela, on je rekao: bolje ja, nego konačan kupac. Nemam znanje mojih časovničara ali imam sluh mojih kupaca.
Ujedno je prvi, koji je potpuno zakočio proizvodnju Nautilusa na čeliku i na sve optužbe hladnokrvno rekao: Nikada neću dopustiti, da Patek & Philippe bude samo priča o Nautilusu.
2009 je uprkos dvojbama unutar vodstva firme, Patek izvukao iz Geneve Seal standarda i postavio vlastiti Patek Philippe Seal standard, koji je pre svega doneo zaoštrenje na kriterijumima preciznosti, kada su iz minute na 7 dnevnom nivou, prešli na -2 do +3 sekunde na dnevnom nivou. Zvanično je to objasnio rečima, da je Ženevski pečat po tom pitanju postao arhaičan i da su morali sebi, da postave više ciljeve. Meni je logično, jer su 2005 godine razvili vlastiti silicijum zaskočni sitem - Spyromax, što im je omogućilo povećanje kriterijuma. Iza zavese se šaptalo, da je Patek napustio Geneve Seal, kada je u njega bio primljen Cartier, koji po njegovom mišljenju to ne zaslužuje.

Ovo nisam znao da PP originalno vodi poreklo kao Patek Zapek, osnovan od strane dva Čeha koji su dosli u Zenevu da prave satove. Kasnije je Zapek otisao a u firmu je usao Phillipe koji je Francuz. Zanimljivo. Voleo bih ako ima negde i neki tekst da se procita ili da pitam brata Gugla

https://youtu.be/hRf7a_wM5Dc


Sent from my iPhone using Tapatalk
 
Last edited:
Hvala na ovoj dopuni informacija. Milina procitati.
Da li informacije crpis sa interneta ili su ti dostupne odredjene literature


Sent from my iPhone using Tapatalk
 
Svojevremeno sam zbog dve stvari učio nemački jezik:
1. Rammstein
2. Satovi - nekada su najbolje knjige izlazile na nemačkom tržištu

Pretražujući internet, vidim da je dosta informacija iz njih sada i na netu.
Sada se i na internetu može doći do dobrih informacija.
Ja sam do najboljih informacija dolazio preko intervjua u starim (nemačkim i engleskim) novinskim člancima

Hvala na ovoj dopuni informacija. Milina procitati.
Da li informacije crpis sa interneta ili su ti dostupne odredjene literature


Sent from my iPhone using Tapatalk
 
Ocigledno cu se morati vise potruditi. Nemacki ne znam i ne vuce me da ga naucim dok mi je engleski kao maternji.


Sent from my iPhone using Tapatalk
 
Ali kvarc je tako tačan, što na taj kristal neki drugi faktori nemaju ni približno takav uticaj, kao što je to kod mehaničkog sata. Ti faktori su: magnetizam, stres, trenje odnosno frikcija, gravitacija, temperatura i vlažnost. Sve navedeno ima jak uticaj na rad mehaničkog kalibra, pa su zato rešenja u vidu kvalitete materijala od koje su izrađene komponente izuzetnog značaja. Bezbroj puta pomenuti silicijum, ima u ovom segmentu neprecenjivu ulogu. Zbog elastičnosti je vrlo otporan na stres, neosetljiv na magnetizam, frikcija mu skoro ne nanosi štetu a takođe, temperatura i vlaga mu ne remete vitalnost.

Jutros je u Quill&Pad-u postavljen članak na ovoj temi:

https://quillandpad.com/2021/09/26/is-silicon-here-to-stay-in-rolex-watch-movements-reprise-3/

Inače autor, Ashton Tracy, je časovničar koji trenutno radi na mom Zenith-u, pa rek’o da ga malo pohvalim ovde, možda će brže da završi posao ;)
 
Back
Top