Haifisch 23 - Moja kolekcija

Prosečno oko 8 godina.

Sada je situacija takva, da moraš imati sreću, da te uopšte upišu u red za čekanje, jer je većina AD prekinula sa tim načinom, jer je postao besmislen. Koliko sam obavešten, deo AD u Nemačkoj jpš ponekog stavi na listu ali je uslov, da dolaziš iz istoga grada, kao AD.


7C38D494-1E37-4CFB-9C1C-998565CCFF7D.jpg
Ovako ćemo: ja sutra palim mašinu i zuljam zlato, znam da ga ne voliš nije red da čekaš 8 god.
Iskreno nisam ni pomislio da ćeš reci Daytona, ali posto imam taj sat ( na žalost sa jednim djelom žutila) mogu da razumijem zašto si bas njega izabrao.
Daytona jednostavno ima to nešto. Kao sto si primjetio nakon nekog vremena zasitim se, prodam neke satove pa kupim druge i tako u krug. Daytona nikad nije bila ni dovedena u pitanje da se proda i kad mi prodje misao kroz glavu nestane brzinom svjetlosti. Jednostavno sat ima to nešto.
Mislio sam da ćeš izabrati sat sa nekom od komplikacija koje bas nisu uobičajene.
Sad si postigao da mi je Daytona još draža.
Pozdrav.
 
Ivke, nisam nikad imao prilike staviti Dejtonu na ruku, reci mi da li si nekad poželeo da ima 1-1,5 mm veći prečnik ili je tih klasičnih 40 mm ono što Dejtonu čini tako poželjnom?

Sent from my SM-A605FN using Tapatalk
 
Ivke, nisam nikad imao prilike staviti Dejtonu na ruku, reci mi da li si nekad poželeo da ima 1-1,5 mm veći prečnik ili je tih klasičnih 40 mm ono što Dejtonu čini tako poželjnom?

Sent from my SM-A605FN using Tapatalk

Moj zglob je nešto preko 20cm i uglavnom mi odgovaraju veći satovi. Probao sam metalnu Daytonu i ne bi škodilo da je malo veća. Moja Daytona zbog zlata izgleda pomalo kao narukvica. Izgubilo bi se na eleganciji da je sat veći zbog količine zlata. Mislim da bi bilo previše. Dvobojna i zlatna ni slučajno, 40mm je idealno. Metalna možda milimetar max dva jer virtualno izgleda manja.
 
Last edited:
Sa vetrom u kosi

HAMILTON PAN EUROP AUTO CHRONO H35756735

20200626_101837_HDR.jpg

Kućište

Prečnik: 45,0 mm
Visina: 15,0 mm
L to L: 49,0 mm
L - L: 22,0 mm
WR: 10 ATM - 100 metara
Težina: 130 g

Nerđajući čelik, Brušena završna obrada, gornji spoljni delovi lugova i nosilac lunete finiširani visokim poliranjem

20200626_102329_HDR.jpg

Bezel: Aluminijum, jednosmerno rotirajući, 120 klikova

20200626_102208_HDR.jpg

Poklopac kućišta: Transparentno (mineralno staklo), ušarafljiv, čelične površine obrađene grubim brušenjem

20200626_102620_HDR.jpg

+
Masivno, kompaktno kućište sa visokim stepenom kvaliteta obrade
Cushion oblika je garancija sportskog izgleda sata
Kratki lugovi strmom završnicom smanjuju izgled, inače prilično velikog sata

-
Otežano upravljanje bezelom, koji ne omogućava solidan prihvat

20200626_102432_HDR.jpg


Krunica

Pozicija 3
Ušarafljiva
Prečnik: 7,5 mm
Završnica urađena visokim poliranjem

20200626_102301_HDR.jpg

+
Potpisana
Homogena proporcionalnost veličine sa dimenzijama kućišta

Staklo

Safirno
Prečnik: 35,0 mm
Oblik: Ravan (Flat)

20200626_101706_HDR.jpg

+
Unutrašnji AR premaz


Brojčanik

20200626_102057_HDR.jpg

Reverse Panda
Datum na poziciji 6
Podrbrojčanik malog sekundnika na poziciji 9, podbrojčanik štopera do 30 minuta na poziciji 3
Markeri u obliku barova (luminirani)
Kazaljke: Baton (luminirane)

+
Pozicioniranje podbrojčanika duboko u osnovnu površinu, što dočarava izuzetnu dubinu sata
Aplicirani markeri na površinu podloge
Pozicioniranje markera na način izlaska iz sekundno / minutne kružne skale. Kao bolidi pred startom trke.
Tachymetarska skala, koja se pod uglom 45 stepeni uzdiže prema staklu. Kao takva, predstavlja upečatljiv zaključak sportskog koncepta brojčanika

-
Manja prmedba se odnosi na veličinu minutne i sekundne kazaljke. Iako su odlično razlikuju od osnove, one se svojom uzinom pomalo gube u moćnom konceptu svih elemenata brojčanika. Svaki elemenat na nejmu je izuzetno istaknut, zato je i snaga njegovog efekta potpuna. Sa ovom debljinom su idelane za izvorno stanje Pan Europa iz 1971 godine, koji je imao prečnik 40,0 mm. Imam utisak, da 5,0 mm veći prečnik sata iziskuje nešto šire dimenzije kazaljki

20200626_103750_HDR.jpg

Mehanizam


Hamilton H31
Automatik sa mogućnosti ručnog navijanja
Baza: ETA Valjoux 7753
Cam Switching
Dimenzije: 30,0 mm x 7,9 mm
27 rubina / 28.800 b/h / 60 sati rezerve snage
Smer samonavijanja: jednosmerna - u smeru kretanja satnih kazaljka
Opcija Hackinga
Antishock sistem: Incabloc
Nemirnica (Balance Wheel): Glucydor
Glavna opruga (Mainspring): Nivaflex
Spirala (Hairspring): Nivarox 2
Regulator: Etachron
Preciznost hronografa: 1/10 sekunde
ISO certifikovana dnevna preciznost: +- 5 sec / d, maksimalno odstpuanje +- 20 sec / d
Komplikacije: Mali sekundnik, Datum, hronograf sa štoperom do 30 minuta


Kaiš

Koža
22,0 mm
Kopča: klacična (Pin Buckle)
Brušeno-polirana obrada čelika

20200626_102905_HDR.jpg

+
Ručno urađen kaiš
Potpisana kopča

-
Modelu bi mnogo više priličio Rally perforisan kaiš

20200626_102827_HDR.jpg


Pakovanje

Dve kutije sa različitim stepenom tvrdoće. Sadržaju sve ono, što bi moralo, da bude sastavni deo šireg sastava proizvoda. Sat je sigurno smešten u uzak prostor na dnu donjeg dela unutrašnje kutije. Kvalitetna embalaža sa korektinim dizajnom, koja ni po čemu posebno ne istupa od proseka za ovaj cenovni razred sata.

20200626_102936_HDR.jpg

20200626_103152_HDR.jpg


Dano / Dobijeno

1.850,00 €

Hamilton Pan Europ Auto Chrono H35756735 je reizdanje čuvenog istoimenskog modela iz Aprila, 1971 godine. Nakon prve, limitiranje serije sa plavim brojčanikom u 1971 primeraka, plasirane u čast 40-godišnjice prvog pojavljivanja na tržištu, u periodu od 2012 do 2016 godine, model je pravljen u crnoj i srebrnoj boji brojčanika.

Pored izgleda, oba sata dele i poseban značaj, koji se odnosi na njegovu unutrašnjost. Kao, što je 1971 godine, prvi Pan Europ u sebi nosio legendarni automatski pokretač Calibre 12, tako i novodobna verzija sadrži jako bitan novitet u porodici Swatch Group - mehanizam H 31.

Calibre 12 je bio dete projekta 99, sa kojim je društvo sačinjeno iz trustova mozgova Heuer, Breitling, Buren, Hamilton i Dubois Depraz vodilo nemilosrdnu bitku sa Zenithom i (na daljinu) sa Seikom, ko će, što pre očarati javnost sa prvim hronografom u istoriji, koji se pokreće na automatski pogon. Tako su krajem 1969 godine, svetlost dana ugledali Heuer Monaco i Heuer Autavia, te Breitlingov Chrono-Matic, noseći u sebi prvu verziju ovog pokretača, kalibar sa oznakom 11.
On je u ekspresnom roku nadgrađen još jačom glavnom oprugom u vidiu kalibra 12, pa je tako i Hamilton svoj deo pogače stavio na sto, pod nazivom Pan Europ i Chrono-Matic.

40 godina kasnije, Hamilton na sto Baselskog sajma, postavlja reizdanje Pan Europa. Ovaj put je sat pokretao usvojeni (In House) kalibar H31, odnosno ETA Valjoux 7753. H31 je doneo veliku novost - uvećanu rezerva snage rada iz 44 na 60 sati. Na prvi pogled je izgledalo, da je to vrlo prijatna i osvežavajuća novost ali zvezdanu prašinu je podignula činjenica, da za taj podvig nije bila potrebna žrtva u vidu snižavanja frekvencije kalibra. On je još uvek udarao sa 28.800 poluoscilacija i nosio epitet visokobrzinskog subjekta.
Suština koncentracije Hamiltonovih i ETA inžinjera se usmerila u poboljšanje osobina glavne opruge, koja je u H31 (usput i u H21 - verzija ETA Valjoux 7750) duža i elastičnija nego klasična. Glavna osovina Berella je sada tanja, dok je sa promenom zupčanika i novim prenosnim sistemom unapređen i ceo kinemitčki sistem kalibra.
60-časovni kapacitet nije veliki korak samo za Hamilton, nego i za ETU, pa time i za Swatch grupaciju. Njime su i u segmentu hronografa dobili sposobnost ažurnog odgovora na sve jači trend u modernom časovničarstvu., koji se svodi na uvećavanje neprekdinog rada potpuno navijenog mehanizma. Ako zatreba.
ETA je još uvke kralj dostižnog, srednjeg i višeg razreda i jedinu,, koliko-toliko približnu konkurenciju predstavljaju klonovi, koji dolaze iz Sellite i Seikov 8R48, odnosno njegov komercijalni nazivi NE88, za kupce izvan korporacije.

20200626_103642_HDR.jpg

Pored kavlitetnog mehanizma i atraktivnog brojčanika, treći stub magnetičnosti Pan Europ-a se ogledava u Cushion kućištu.

Otkako je Girard Perregaux 1880 godine, za potrebe nemačke mornarice, kao prvi u istoriji napravo muški ručni sat, oblika kućišta je vremenom dobijala sve veću ulogu u konačnom izgledu sata. Navedeni satovi GP, su imali okruglo kućište, sve dok Louis Cartier 1904 godine, priču okreće naglavačke. Model Cartier Santos dolazi u obliku kvadrata sa zaokruženim uglovima i naglašenim šrafovima. Baš onakav, kakav je danas.
Samo dve godine kasnije, svet dobija prvi muški sat sa bačvastim kućištem (Tonneau). Ko će drugi, nega Louis Cartier. Ipak, ovaj oblik kućišta doživljajva istorijsku slavu, od kada ga je 1912 godie, prsvojio Vacheron Contstantin.
1916 godine Louis Cartier, inspirisan snagom i pokretljivosti prvih tenkova u ratu, Renault F17, osećaje prenosi u pravougaono kućište sa potpuno ravnim lugovima, koji su predstavljali ultimativnu smesu kompaknosti kućišta i funkcionalnosti sata. Legendarni model Tank je i posle 100 godina skoro nepromenjen.
1931 godine dolazi prvi sportski sat u istoriji. Jaeger-LeCoultre na presto Art Deco časovničarskog stila postavlja model Riverso. Prvi ručni sat, čije se kućište otvara i zatvara.
1968 godine Patek Phillipe, prvi predstavlja još jednu važniju obliku kućišta - elipsu. Pedesete godine prošlog veka donose i takozvani Asimetrični oblik kućišta. Prvi je bio Hamilton sa modelom Ventura.

Gde je ovde posle okruglog, u horologiji, drugo najčešće oblikovano kućište - Cushion?
To kućište u obliku jastučića je prvi lansirao Rolex, 1928 godine sa modelom Oyster Case. Drugi vrhunac ovog stila Rolex dostiže 1940 godine, kada suradnju sa brendom Panerai kruniše sa kućištem, kojeg je dizajnirao za model Radiomir. Njegov dizajn je bio toliko upečatljiv, da je dobio zvaničan naziv Radiomir Case, što je i danas, jedna od većih odlika Panerai satova.

Ovaj stil kućišta je najveću slavu doživeo u '60 i '70 godinama, kada je pokreato bezbroj divera i hronografa, pa je zato postao simbol za oblik sportskog sata. U današnjoj horologiji ima status egzotike ali zato nije ništa manje upečatljiv.
Zar Hamilton Pan Europ nije najbolji dokaz za navedeno?

20200626_103431_HDR.jpg
 
Last edited:
Nikad me Hamilton satovi nisu privlačili ali ovo je već klasa. Bas fin sat kolega. O tvojim recenzijama je sve rečeno, moje mišljenje je da razmišljaš o kanalu ili knjizi. Imam par knjiga o satovima, tvoje recenzije su bolje.
 
Ok. Tako sam i mislio, još mi se vrzmala po glavi informacija da se za sub čeka oko 2 godine, tako da nisam puno pogrešio. :thumbup:
 
Kolega, imas li kakvih informacija o novom mehanizmu Breitlinga B20 (Tudor[FONT=&quot] MT5612). Tražio sam po drugim forumima ali nema puno. Znam da je nov mehanizam ali reko čisto da vidim da nisi slučajno došao do nekakvih informacijama.[/FONT]
 
Na dosta tekstova sam naišao u kojima hvale taj Tudor MT5612 mehanizam. :thumbup:

Pročitao sam na dosta mjesta da čak Rolex dobrim djelom stoji iza tog mehanizma. Pokušao sam da nadjem sliku sa djelovima, uporedim sa postojećim Rolex mehanizmima i vidim da li ima sličnosti. Na žalost nisam ništa našao. Ja to uzimam sve kao nagadjanje, sve je sa foruma i nisam vidio ni jedan ozbiljan tekst.
 
Ivke,

Kao i za svime što dolazi iz Tudora, tako i za ovim mehanizmom stoji Rolex. Legenda kaže, da su ga razvili Tudorovi inžinjeri 2015 godine, ali to su Rolexovi ljudi, jer svi znamo, da Tudor pre te godine, nije raspolagao sa In House mehanizmima. Osim toga, razvoj mehanizama MT5612, Rolexa 3255 i Rolex 3230 i 3235 je tekao istovremeno. Normalno je, da je bio sproveden na istom mestu, sa istim ljudima.
I zamena sa Breitlingom je bila obavljena na osnovi odobrenja Rolexa. To je zato, što MTP612 ima dosta sličnosti sa Rolexovim 3235 ali je normalno, da Rolex nije pao sa drveta, pa da hrani konkuenciju sa jednakom kvalitetom mehanizma.
Pored glavnih sličnosti između Manifacture Tudor5612 i Roleksa 3235, koje su 70 sati rezerve snage, bidierectional samonavijanja, frekvencija od 28.800 b/h i Rolex In House Microstella regulacije, razlike dolaze u protistresnom sistemu, koji je kod Tudora KIF, kod Rolexa je In House Paraflex, spirale (kod Tudor je silicijum, dok je kod Roleksa takoođe silicijum ali sa stepenom boljeg kvaliteta, tačnije najvišeg mogućeg - In House Blue Parachrom), Tudor je COSC certfikovana sa +- 4 sekunde dnevnog odstupanja, dok su svi Roleksovi mehanizmi takođe COSC certifkovani ali sa jedanput boljom preciznosšću od +-2 sekunde dnevnog odstupanja.

To su najbitnije razlike. Postoje takođe i u upotrebi materijala, koji je kod Roleksovih mehanizama uopšteno bolji nego kod MT5612 i još većoj dekoraciji mehanizma, koja kod Roleksa znatnije bolja i preciznija.
 
Last edited:
Ivke,

Kao i za svime što dolazi iz Tudora, tako i za ovim mehanizmom stoji Rolex. Legenda kaže, da su ga razvili Tudorovi inžinjeri 2015 godine, ali to su Rolexovi ljudi, jer svi znamo, da Tudor pre te godine, nije raspolagao sa In House mehanizmima. Osim toga, razvoj mehanizama MT5612, Rolexa 3255 i Rolex 3230 i 3235 je tekao istovremeno. Normalno je, da je bio sproveden na istom mestu, sa istim ljudima.
I zamena sa Breitlingom je bila obavljena na osnovi odobrenja Rolexa. To je zato, što MTP612 ima dosta sličnosti sa Rolexovim 3235 ali je normalno, da Rolex nije pao sa drveta, pa da hrani konkuenciju sa jednakom kvalitetom mehanizma.
Pored glavnih sličnosti između Manifacture Tudor5612 i Roleksa 3235, koje su 70 sati rezerve snage, bidierectional samonavijanja, frekvencija od 28.800 b/h i Rolex In House Microstella regulacije, razlike dolaze u protistresnom sistemu, koji je kod Tudora KIF, kod Rolexa je In House Paraflex, spirale (kod Tudor je silicijum, dok je kod Roleksa takoođe silicijum ali sa stepenom boljeg kvaliteta, tačnije najvišeg mogućeg - In House Blue Parachrom), Tudor je COSC certfikovana sa +- 4 sekunde dnevnog odstupanja, dok su svi Roleksovi mehanizmi takođe COSC certifkovani ali sa jedanput boljom preciznosšću od +-2 sekunde dnevnog odstupanja.

To su najbitnije razlike. Postoje takođe i u upotrebi materijala, koji je kod Roleksovih mehanizama uopšteno bolji nego kod MT5612 i još većoj dekoraciji mehanizma, koja kod Roleksa znatnije bolja i preciznija.

Hvala na odgovoru. Zakljucujem da bi vremenom trebalo da se pokaze da je mehanizam sasvim uredu. Ne znam koliko Breitling doradjuje mehanizam, pretpostavljam da je to najvise dekorativno.

Lijep pozdrav Haifisch23
 
Jeste off, ali moram. Nikad te Roleksove mehnizme nisam gledao sa odusevljenjem, smatrao sam da su bez razloga 5x skuplji od cosc Eta. Misljenje mi se promenilo nakon jednog klipa od pre mecec dana, klip je ovde na forumu, clan Branislav ga je okacio, nas clan NickH je radio servis Roleksa koji im skoro 50godina, i na kraju radi podesavanje sata u 5 pozicija, ima takav timegrapher sa glvom koja se obrce. Dobijeni rezultat je kao kod kvarcnog sata, u svim pozicijama skoro na 0S/d, beat error 0-0.1ms u svim pozicijama, i sto je neverovatno, amplituda se skoro ne menja kad se sat obrce. Koliko mi je poznato, balans komplet nikad nije menjan. Ako u tom Braji ima 1% takvih gena, a ima ih sigurno mnogo vise, ja nikad ne bih izabrao Etu pored toga. Ok, znam, sat je bio skroz navijen na sobnoj temperaturi, al bez obzira, to je za odusevljenje.
 
Last edited:
Back
Top