Hvala kolege! Biće još toga za predstavljanje. Kao što je lepota nečega u očima posmatrača, tako je i ocena sata, na kraju krajeva, ipak subjektivna postavka. A kad voliš nešto, što već koliko-toliko liči na sat, onda atributi ponekad nadmašuju imenice. Kao što sam ranije napisao, za mene postoje samo dobri i još bolji mehanički satovi. Ipak, pokušavam, da budem objektivan i da sat sagledam iz što više raznih kriterijuma.
Ljubomora Nadam se, da toga neće biti, jer smatram, da moji satovi ne prelaze zonu, koja bi ljude bojila u zeleno. Čar kolekcionartva je uživanje u sakupljanju i pristupu ka stečenom. Nije siromašan onaj koji nema, nego onaj ko ne zna. Kad bih imao znanje o horologiji, koje bih želeo da umam, onda bi moja kolekcija bila sasvim drugačija. 99 % kolekcije bi činili vintage satovi sa raznim Landeron, Venus, Valjoux i A. Schild (pre ulaska u ETU) kalibrima, sportstki hronografi iz 60 i '70 godina i tehničko prestižni satovi brendova, kojih više nema ili su tu ali, kao da ih nema (Yema, Favre Leuba, Doxa....).
Ali pošto nemam toliko tehničkog znanja, da bi se upustio u nabavku skupih vintage satova, jer to sebi mogu priuštiti samo izučeni horolosti...onda, ako nekoga obuzmu ljubomorne misli...ipak, radi se o uopštenoj kolekciji i ništa više od toga. To je moj maksimum, zadovoljan sam njime ali poznajem neke kolekcionare, koji imaju navedeno znanje. Za svoje prelepe kolekcije su dali manje novca od mene. Nisam ljubomoran, nego im se divim. Znanje je bogatsvo.