Seiko 4R35 vs ETA 2824 - 2

Sretan Vaskrs svim članovima foruma koji slave.
Haifisch23, kolega iz mog životnog iskustva a život me na žalost tjerao i preko brda i planina shvatio sam da jedna stvar u životu ima prava vrijednost. To je onaj mali osmjeh koji se pojavi ljudima na licu, trenutak sreće. Ako taj sat ( kopija ) ili šta već uspjeva da navuče taj osmijeh onda je on vrijedan plaćenih para. Meni je moj radni kolega svedjanin pitao: da li me je život bolji sa tolikim satovima. Shvatio sam u momentu da nije ali sam shvatio da mi moji satovi navuku poneki osmjeh.
Ja sam najsretniji bio kad sam kupio moj prvi auto, kanta bukvalno rečeno. Ljudi ja sam njega toliko prao da sam uspio i hrdju sanirati. Danas imam auto kome točkovi vrijede koliko taj moj prvi auto. Oprao sam ga samo jednom, izgleda kao da svinje švercam.
Nekog će kopija Rolexa obradovati vise nego nekog pravi Rolex i mislim da je to smisao života.
Sta da radi neko ko silno želi i svidjamu se jedan sat ali zna da ne postoji mogućnost da ga kupi. Ako će ta kopija ili polukopija učiniti njega sretnim to onda vise nije kopija već nešto sto čini jedno biće sretnim.
 
Last edited:
Svi smo mi samo pojedinci, koji smo članovi neke zajednice, nekog društva. Verovatno je svima nama cilj, da živimo u što boljem društvu sa što višim moralnim vrednostima. Puno nas je, koji imamo decu i siguran sam, da ne grešim, kada kažem, da svaki roditelj želi dete ostaviti u što zdravijoj i boljoj okolini. Verujem, da nas ima puno više, koji želimo da naša deca odrastu u ljude, koji će sačinjavati zajednicu, gde će vlastiti rad, vlastiti trud i znanje imati prednost pred neznanjem, lenjosti i traženjem prečica, kako bi se što više ugrabilo na tuđi račun. Nadam se, da većina od nas želi, da mu dete odrasta u društvu, gde će originalnost biti cenjena a faliskovanje u bilo kojem obliku biti negirano.
Kao što bih voleo, da moji sinovi diplomiraju sa diplomskm radom, koji će biti plod njihovog vlastitog i stečenog rada, nego prepisivanjem nekog već postojećeg dela u koji je neko drugi uložio svoj trud i svoje znanje, tako bi mi puno draže bilo, da taj osmeh o kome pričaš kolega Ivke, na lice mlađeg sina, koji već sa deset godina sa velikom radoznalošću stupa u svet satova, izmami Orient nego Steinhart Ocean 1. Neko će reći, ma važno da je on diplomirao i nije važno na koji način, kao što ti kažeš, da je važno, da se radi o osmehu i da je svejedno, da li taj osećaj sreće dolazi od npr. kopije Rolexa. Nikako ne mogu, da se složim sa time i nadam se, da si to napisao samo u želji, da naglasiš taj osećaj sreće. Ne verujem, da je važan samo cilj, nego da je u najmanju ruk jednako važan i put do njega.

Kao što u ovim teškim danima, nedeljama i mesecima ostajemo kod kuće ne samo zbog toga, da bi sačuvali vlastito dupe, nego da zaštitimo i one članove naše uže i šire zajednice, koji ne bi uspešno podneli susret sa zloglasnim virusom, tako moramo brinuti i za kvalitet društva u kome živimo. Ne sme jedan osmeh zaraženog pojedinca, koga bi izlazak iz kuće potpuno usrećio imati prednost pred sudbinom drugih ljudi oko sebe. Tako i u svetu satova originalnost mora uvek imati prednost pred kopiranjem i ubiranjem plodova sa tuđeg drveta.

Ja sam potpuno svestan, da moji postovi dižu pozitivne emocije i verovatno puno više negativnih tenzija i da cena za to može biti ono što je kolega Nešoni napisao, da ću na kraju ugažen u prah i prašinu. Time se ne opterećujem, na kraju krajeva uvek mogu otići na neki drugi forum i tamo potražiti odgovarajuće saradnike. Ali čvrsto verujem u to, da oni koji su godinama stekli određeni nivo znanja i iskustava, da ga moraju podeliti sa drugima. Pa zato, ako sam sa svojim pogledima na Steinhart bar jednog trenutnog ili budućeg člana podstrekao na to, da pažnju i istraživanje preusmeri na Orient, Candino, Atlantic, Tissot, Certinu, Mido i Hamilton, do čijih originalnih dela može doći sa jednakim ili sličnim vrednostnim ulaganjem kao u copy/paste Steinhart, onda moje učešće na ovom forumu nije bilo uzaludno.
Isto tako verujem, da ako sam bar jednog sadašnjeg ili budućeg člana ovog foruma ili samo vanjskog pratioca naših postova, upozorio, da je ceo entry level i 90 % affordable razreda Seika sačinjen od robotsko napravljenih satova i da takvi satovi nisu samo jeftini u nominalnom smislu, nego zbog toga imaju i nešto nižu horološku vrednost od tradicionalno napravljenih satova, onda ni u tom segmentu moje članstvo na ovom forumu nije bilo uzaludno. Na kraju krajeva, sam uvek ukazao, da je reč o kvalitetnim satovima u razredima, kojima pripadaju.

Ja svoje učešće na ovom forumu ne shvatam kao misiju moralnog propovednika i žao mi je, što neke istina boli. Ali zbog toga ne sme ostati sakrivena. Sve napisano nisu bili samo moji lični stavovi, nego zbir postojećih stvarnih činjenica.
Znam, da sam postovima uzdizao talase negodovanja i osuda ali sam isto tako ubeđen, da sam na kraju krajeva ipak doprineo određenom kvalitetu ovog foruma. Jer šta ti vredi znanje, ako ga ne prenosiš na druge. To nije samo privilegija nego i dužnost čoveka. Zato smo svi dužni, da se potrudimo, da ono ne ostaje samo u našim vlastitim glavama. Uvek možemo izabrati nonšalantni i hebivetarski pristup, koji napominje kolega Nešoni ili zagristi u kiselu jabuku i potruditi se, da budemo korisni, pa makar i na onaj najbolniji način.
Ja dobro znam, da postoji više načina ljubavi u horologiji ali postavjanje originalnosti u isti razred sa polufalsifikatima, svakako ne bi trebalo, da se često nalazi na stranicama ovog foruma.
 
Last edited:
Kolega, niko nikada nije osporio istinitost tvojih cinjenica, i ne verujem da ikoga ima bilo kakva istina po tom pitanju da kako kazes ''boli''. Taj osecaj srece o koji je Ivke1 pominjao je samo jedan u nizu mnogobrojnih socijalnih aspekata po kojima se upravljamo i zivimo. Materijalni ugao koji je kod mene ispao kao dominantan u ovoj raspravi, takodje je cinjenica koju ti stavljas na neko drugo ili trece mesto, a po svojoj sustini, on je po mnogim parametrima zivota, a posebno proizvodnji satova na prvom mestu. Mi mozemo sanjati o boljem svetu, raditi da on bude bolji, ali na kraju ce taj materijalni aspekat koji sam pominjao da presudi i da stvar napravi ovakvom kakva jeste. Da je i put do cilja vazan, vazan je, ali sve se nakon penjanja na tron zaboravlja, pa i sam put. Ti verovatno imas drugaciju perspektivu jer si materijalno blizi lux-u od velike vecine nas, pa mozes sebi dati slobodu i da stavis ljubav kao apsolutno prvo mesto, ali to je opet tvoja pozicija, i pozicija ljudi slicnih tebi. A ne treba da ponavljam reci hvale za tebe.
Cini mi se da kada bi neko ko i nije ljubitelj satova citao tvoj zadnji post, pomislio bi da si naivan u shvatanju sveta i kuda smo otisli. Zasto sam ja podrzao Steinhart (iako sam ga i kritikovao), zato sto postoje ljubitelji satova koji zele neki kvalitet koji sebi mogu da priuste, a koje sam brend dopusta za dat novac. To ga ne svrstava u istu klasu sa lux-om i ne dovodi uopste pitanje originalnosti u plan. Ja sam pricao o tome iz ugla kako svet ide poprilicno naopacke, pa recimo jedno dete nosi fake G-Shock ili neki covek Steinharti i pevaju od srece, dok bogata deca instagrama originalne G-shokove razbijaju cekicima i pale ih radi zabave, a imaju i sve zive kolekcije drugih brendova, originalne modele, a ni ne znaju gde su rodjeni ni gde se nalaze, vec imaju samo novac. Brendovima koji te satove prodaju su to musterije bez obzira na njihovo znanje o svemu, dokle god brendovi zaradjuju od njih, a brendovi to koriste pa dizu cene, koje platezno sposobni i placaju, pa se cini da ih podrzavaju u podizanju cena. Dok ce onog iskrenog i srecnog coveka sa nizom klasom ili omazom, ili kako si rekao polufalsifikatom, pljuvati i prikazivati kao svog neprijatelja, a zapravo im je prijatelj. Pateku je Dusan Tadic apsolutno primamljiviji u svakom smislu, nego recimo ti. ''Tebe ce kao poznavaoca u najboljem slucaju potapsati po ramenu, a njega ce pozvati na sampanjac i dati mu i poklon posle uspesne kupovine, bas kao sto bi i tebe da si na njegovom mestu.'' Umetnost sve manje stanuje kod materijalnog, i preti da izumre. Licno sam se uverio, jos od kada sam pre par godina bio zgrozen da je dopusten koncert kafanskih narodnjiaka u Narodnom pozoristu u Beogradu, dok se pred TV kamerama organizator pravdao recima ''ne razumem u cemu je problem, ja sam sve unapred debelo platio''. Novac u kombinaciji sa neznanjem je rusilac tog boljeg sveta znanja i lepote... Tzv. snobovi dominiraju u velikoj meri kada je lux u pitanju. Ti se ne mozes svrstati u njih ni pod kojim slucajem, ali mislim da te tvoj materijalni i drustveni okvir u kome zivis ogranicava da pogledas i tim ocima. A za ljubav i znanje svaka cast!
 
Ovaj neobičan period ( ne želim da kažem težak ) provodimo uz ovaj svima nama dragi forum i skačemo sa teme na temu pa ću se i ja usuditi da postavim pitanje našem kolegi Haifisch23. Znam da ću nastradati jer na Forumu je sasvim drugo mišljenje ali moj utisak je takav i ne mogu mu se oteti. Zašto je Tag Heuer toliko podcijenjen. Imam Tag Heuer Carrera calibar16 CV2010 i Breitling superocean A17391. Ono sto ja vidim između ova dva sata je da su drugačiji, različite namjene ali ne vidim ni po čemu da je Breitling kvalitetniji. Poredjenju ova dva sata i Daytone razlika se vidi ali između njih ja je ne vidim.
Postujem tvoje mišljenje i zato sam postavio direktno pitanje, takodjer drago bi mi bilo čuti mišljenje i drugih članova. Ima jako puno znalaca na ovom forumu i drago bi mi bilo da razmjenimo iskustva.
Pozdrav.
 
Ja bih mogao mozda nesto da napisem i da ima velikog smisla, ali mislim da ce citirani kolega da da astronomsko bolji odgovor od mog kada je ova klasa u pitanju. :D (a i za sasvim sigurno sve ostale klase)
 
Ja bih mogao mozda nesto da napisem i da ima velikog smisla, ali mislim da ce citirani kolega da da astronomsko bolji odgovor od mog kada je ova klasa u pitanju. :D (a i za sasvim sigurno sve ostale klase)
Waldi, drago bi mi bilo čuti tvoje mišljenje i naravno drugih članova foruma. Zašto sam pokrenuo ovo pitanje. Cijene polovni TH su bas niske i možda je to šansa mnogima da dodju do dobrog sata za ok cijenu. Ja umalo nisam prodao moj TH, sad kad sam ga uporedio sa Brajom nema šanse. Ne kažem da je bolji da me neko ne bi pogrešno shvatio.
 
Ova tema mi je bila interesantna do neke 3-4 strane, posle je otišla više u filozofiju, metafiziku, dijalektiku... nego o priči mehanizmima satova. :huh:
 
Bilo bi ok da moderator od onog momenta kad tema kreće pogrešnim smjerom prebaci na neko drugo mjesto. Ljudi su toliko dobro objasnili odredjene mehanizme jedino još da su počeli da ih rastavljaju. Poslije toga tema je krenula na drugu stranu mada ja mislim da i u tim postovima ima dosta toga pametnog da se procita.
 
Bilo bi ok da moderator od onog momenta kad tema kreće pogrešnim smjerom prebaci na neko drugo mjesto. Ljudi su toliko dobro objasnili odredjene mehanizme jedino još da su počeli da ih rastavljaju. Poslije toga tema je krenula na drugu stranu mada ja mislim da i u tim postovima ima dosta toga pametnog da se procita.

Uvek ima, to svakako, ali zbog preglednosti je bolje da se sto vise drzimo naslova :)
 
Iako je ova tema davno otisla u neki drugi pravac od pocetnog i pravog, ja moram pitati kolegu Haifischa23, koliko je realno uopste porediti ova dva mehanizma? Ti stvarno pises cinjenicne stvari, prosto kod tebe je 2+2=4, svidelo se to nekom ili ne, mada je i u bilo kojoj ljubavi pa i u ovoj, cesto se i taj zbir dovodi u pitanje- sta ces, ljubav :). Sto bi se za poredjenje morali uzimati ulazni mehanizmi, pa niko ne poredi ulaznu mercrdes A klasu i ulazni vw Up ili Pola, nego A klasu i Golfa. Ili da pojednostavim pitanje, Zar nije realnije porediti 6r15 i ulaznu Etu? Ja nisam proveravao cene ako ih uopste i ima, ali bi rekao da je cena golog 6r15, ako se negde i prodaje, slicnija Eti, ili gresim? I sama cena satova kaze da Etini satovi idu od 500e pa navise, slicno kao i satovi sa 6r... samo me zanima da li je realnije porediti njih, nema veze koji je bolji? Mada je i tada je Eta u mnogim segmentima u prednosti bez sumnje...mada se u samo poredjenje mora uzeti mnogo drugih stvari i ocenjivati se svaka posebno, pa mozda nekome vise odgovara jedna stvar, nekome druga, pa tu leze sva ona neslaganja. Mozda nekome odgovra neka banalnost tipa izgled kroz zanje staklo pa se odluci za etu koja je prelepa, mozda nekome odgovara ozbilnija stvar tipa istorija brenda, ili cena odrzavanja, ili tacnost, ili procenjeno trajanje mehanizma sa ili bez servisa itd itd. A na neke od tih stvari samo mogu odgovoriti amateri..naravno da mi Vitanov nece reci za neke ozbiljne mane Seikovog mehanizma..ti odgovori se mogu naci samo u amaterizmu

Ono sto se meni ne svidja generalno je da su mnogi (cast izuzecima)postali robovi brendova i materijalnih stvari, ne mislim na satove samo. Nema tu nista lose, ali citajuci i ovaj i mnoge druge forume, stice se utisak iz nekih poruka da satovi nisu vise za koriscenje, vec samo za gledanje i cuvanje, eventualno da se nosi u kancelariju. Evo konkretno post gore, nasem cenjenom clanu profi sajdzija preporucio da ne nosi sat na voznju bicikle, zbog vibracija naravno. Secam se, dedinih prica, kolilo je morao pragova isceci u sumi za koji dzepni sat, koliko za ruse, koliko za svajcarce zenita itd..pa se secam zamane sekirom i udari drskom po dzepu, odleti svajcarac po 3metra. I naravno ne fali mu nista posle 50godina kakvi servisi kakvo podmazivanje, poklopac suri, moze mrav da udje a kamoli vlaga. Da se razumemo, on je voleo te iste satove, ali ih je morao koristiti. Drugi deda krati motornom testerom, nosi seiko5 na ruci star boga pitaj koliko..EEE testerom, znaci ne postoji veci napor ni neka masina ili test koji moze dovesi sat do takvih vibracija..urnisanje sata..i naravno satu nikad nije nista falilo. Ali problem je sto ja sticem utisak iz svih poruka, da danas satovi ne mogu da izdrze ni 10ti deo sta su mogli ti satovi. Naravno, svi mi pazimo satove danas, pogotovu one skuplje, ali bi ipak bilo lepo znati da satovi, pogotovu oni skupi, sa mnogo dobrim mehanizmima, mogu izdrzati mnogo vise nego neki stari satovi iz proslog milenijuma. A iz mnogih postova nisam siguran da je tako. Ili je izdzivost istih (pogotovu mehanizama)na zanjem mestu , a pre njega istorija, tacnost, zavrsna obrada kucista itd

Послато са Redmi Note 7 помоћу Тапатока
 
Last edited:
Apsolutno potpisujem napisano iznad. Ja sam postavio 4R zato sto se i taj i te kako moze naci u cenovnom rangu od 500e. Svakako da je 6R bio blizi. Mozda sam samo trebao dodati 4R i 6R u naslov, pa bi sve bilo puno drugacije... Sad je gotovo...
 
Ima više razloga za takvo stanje. Na jednoj strani se nalazi pozicioniranje brendova a na drugoj neke opšte zakonitosti tržišta.

Konkretno o Tagu i modelu, kojeg poseduješ. Sudeći po referenci, taj sat dolazi iz perioda 2010 - 2012 godine. Tada je cena nove Carrere iznosila oko 2,5 k € i ako se ne varam, njegova današnja cena (polovnog sata) je negde između 1,3 € do 1,6 k €. To znači, da je izgubio deo svoje vrednosti ali lično mislim, da nije ništa strašno, jer što je izbugio, to je izgubio i sada će ostati na sličnom nivou za duži period. Izgubiti 1000 € na tagu u 10-godišnjem periodu u današnjim uslovima konkurencije ne predstavlja porazan rezultat. Moramo znati, da većina tih satova još nije napravila prvi servis (zvaničan servis takvog sata u EU je od 400 € do nekih 600 €), pa je i to jedan od razloga zašto je prodajna cena takva, kakva jeste.
Drugi razlog se nalazi u činjenici, da je Tag Heuer najveći prodavač automatskih hronografa u svetskoj produkciji, pa je zato i ponuda njegvoih polovnih modela toliko veće, što takođe utiče na cenu.
Ipak, ako uporedimo cenu 8 do 10 godine stare Carrere sa potpuno novim modelom Formula 1, koji takođe pokreće Calibre 16 (ali u ovom slučaju Sellita), koja iznosi 2.600 €, onda vidimo istinsku moć ovog modela.

Pozicioniranje brenda - Tag Heuer karakteriše jedna reč - šarenilo. Smatram, da je brend sa održavanjem kvarčne linije sam sebi napravio lošu uslogu. Istina je, da su na taj način došli do ogromne količine mladih kupaca, posebno onih, koji su pali na image ambasadora Christiana Ronalda, ali su u očima ozbiljnijih kupaca dosta izgubili na ugledu.
Naime Tag Heuer je sebi priuštio taj negativni luksuz, da je izlazio sa štancovanim satova iz ETA Fashionline linije duži niz godina. Linija Formula 1 je prilično srozala ugled brenda. Kasnije su to nešto popravljali sa Ronda mehanizmima (iz pouzdanog izvira znam, da Ronda svaki mehanizam namenjen Tag Heueru testira duplo više nego za ostale brendove) ali za razliku od ostalih High End proizvođača, koji su se pravovremeno otarasili kvarc linije (linija Breitlinga Professional je sasvim druga priča, sastavljena od profesionalnih satova, koje pokreću termokompezacijski kvarc mehanizmi), Tag Heuer još uvek jednokratne kupce ovih satova lovi na veliko ime i sa (pre)skupim modelima. Jeste, da je Ronda odličan mehanizam, ali za cenu od 1.350 €, mžoemo dobiti dve Bulove Precisionist sa neuporedivo boljim kvalitetom.

Druga greška, koja naizgled nije velika ali verovali ili ne, ima veliku ulogu u svrstavanju brenda u očima kupaca - Tag Heuer se donedavno mogao naći u istim prodavnicama, gde su se prodavali modni brendovi i jeftini kvarčni satovi. Istina je, da su time povećali fizičku pristupnost na terenu ali za High End brendove je ipak karakterisično, da kupac mora doći do sata a ne sat do kupca. To je taj psihološki faktor, koji nosi neku "sado-mazo" draž, kao što se u svakoj trafiki ne može naći duvan najvišeg kvaliteta, nego se mora po njega otići u specijaliziranu prodavnicu. Sa novim direktorom brenda, Stephanom Bianchiem se u poslednje vreme ta "anomalija" ispravlja i Tag Heer se vraća u prodavnice, gde se nude brendovi visokog cenovnog razreda.

Na današnje pozicije brenda, takođe veliki uticaj ima istorijska validnost. Tag je 24 godina stariji od Breitlinga i oba brenda su prepuna istorijskih dostignuća. Ipak u razdoblju do '60 godina prošlog veka je Breitling bio za nijansu jači.
1896 godine Leon Breitling patentira ručni sat sa hronografom, koji meri vreme sa preciznošću do 2/5 sekunde. Istovremeno je sat sadržavo Pulsograf, logaritamsku skalu za merenje bila srca i naišao je na masovnu dobrodošlicu kod fizičara i lekara. Za samo nekoliko godina bio je prodan u preko 100.000 primeraka.
1905 godine Breitling patentira hronograf Vitesse Timer, koji je omogućivao merenje brzine u rangu od 15 do 150 km/h. Ovaj model oberučke prihvaća švajcarska žandarmerija i time počinju prve kazne za prebrzu vožnje u istoriji.
1915 Breitling patentira prvi sat u istoriji, hronograf, koji sadržava posebni pusher za start / stop.
1923 Breitling patentira prvi sat u istoriji sa razlićitm pusherima za upravalnje hronografom. Na poziciji 2 je ugrađen pusher za start/stop a resetovanje se vršilo preko glavne krunice. Radilo se o džepnom satu.
1933 Willy Breitling prvi u istoriji razvija ručni sat sa hronografom, koji se upravlja preko dva pushera. Pozicija 2 start/stop, pozicija 4 reset. To predstavlja temelj i današnjih hronografa.
1942 - Willy Breitling razvija legendarni model Chronomatic. Prvi hronograf sa untrašnjim bezelom i prvi sat u istoriji, koji omogućava izradu letačkih kalkulacija
1952 - Willy Breitling razvija model Navitimer. Bazirao je na Chronomaticu ali je za razliku od njega omogućavao izradu kalkulacija potpunog leta. Navitimer postaje najlegendarniji Pilot sat u istoriji.
1957 - Breitling se spušta u vodu predstavljanjem linije Superocean, prvih divera u istoriji brenda. Samo godinu dana kasnije dolazi linija Transocean.

Heuer u tom periodu nešto zaostaje.
1869 Edouard Heuer patentira navijanje džepnog sata bez ključa
1887 Edourad Heuer patentira oscilator nemirnicu (oscilating pinion), koja se još i danas masovno upotrebljava u satovima sa hronografom
1916 - Heuer patentira ručni štoper, koji meri vreme sa preciznošču 1/100 sekunde. Prvi u istoriji.
1949 - Heuer patentira model Solunar, prvi sat u istorji sa indikatorem plime i oseke

1958 godine u Heuer dolazi Jack Heuer, koji firmu preuzima 1962 godine i vodi je u najplodnije dve decenije trajanja.
Prvi njegov podvig je razvijanje legendarnog modela Autavia (Automotive - Aviation), prvi Heuer hronograf sa rotirajućim bezelom. Heuer hronograf, u februaru iste godine, postaje prvi Swiss Made sat u svemiru, kada legendarni NASA astrounaut Scott Glenn tri puta leti oko Zemlje u vremenu od 5 časova. Samo dva meseca kasnije još jedan Nasin astronuat Scott Carepenter na misiji Aurora 7, nosi Breilingov Navitimer u svemir.
1963 godine Jack Heuer lansira najlegendarniji model ovog brenda. Hronograf Carrera je posvećen legendarnoj auto-trci Pan Americana. Carrera je izašla na tržište iste godine kao i Rolex Daytona, pa je možda i ovo razlog, da Carreu ostaviš u kolekciji. Dve godine kasnije Jack Heuer ažurira model Carrere na taj način, da dodaje digitalni display za datum. Prvi u istoriji na hronograf satu.
Jack Heuer nastavlja sa lasniranjem legendarnih hronografa brenda: 1968 dolazi Camaro, naredne godine model Monaco, prvi automatski hronograf u istoriji sa pravougaonim kućištem, 1970 godine dolazi model Silverstone, 1972 čak dva, Calculator i Montreal, 1973 godine Temporada, 1976 godine Heuer se ne libi, da novi hronograf lansira pod nazivom Daytona, 1977 godine model Chronosplitt Manhattan GMT Chronograph. U razdoblju od 1971 godine, Heuer postaje glavni sponzor Ferrarija u Formuli 1 pa te legendarne modela do tog statusa dovode Clay Regazzoni, Jacky Ickx, Mario Andretti, Carlos Reutemann, Jody Sheckter i Niki Lauda.

1982 godine Breitling i Heuer počinju potpunu novu istoriju. Breitling pod vlasništvom Ernsta Schneidera (nekadašnjeg vlasnika Sicure) započinje novu priču, dok Jack Heuer mora da proda svoj brend Fredericu Piguetu. Dok Breitling sa reizdanjem Chronomata, posvećenog italijanskoj letačkoj akrobatskoj grupi Frecce Tricolori započinje uspešnu priču, Heuer narednjih 6 godina doživljava kalvariju i 1985 godine prelazi u vlasništvo grupacije Techniques D'Avantgarde, koja na želju svog vlasnika Mansoura Ojeha naziv firme 3 godine kasnije menja u Tag Heuer. Smatram, da je ovo bila velika greška, koja je brendu znatno oduzela deo prepoznavajuće slavne identitete.
Stvari se polako popravljaju 1999 godine, kada Tag Heuer prelazi v vlasništvo LVMH grupacije, koja već sledeće godine Jack Heuera vraća na mesto počasnog direktora. Već sledeće godine dolazi još jedna legenda, model Monza, koji pokreće Zenithov El Primero sa 36.000 b/h.
2004 godine dolazi jedan od stubova današnje ponude, linija Aquaracer (usput - današnja linija Formula 1 je bila lansirana 1986 godine), da bi 2005 godine, Tag Heuer deo stare slave počeo vraćati sa reizdanjem, odnosno uvođenjem stalne linije Carrera, koja ujedno predstavlja Calibre 16 i koja Valjoux 7750 postavlja na tron generičnih mehanizama. To je ujedno jedna od najefikasnijih kombinacija u modernoj horologiji, gde je teško podvući granicu, ko je koga više proslavio. Carrera Valjoux ili obratno.
Sa druge strane, Breitling je u malo većoj tišini pravio velike korake, koji su brendu uspešno vraćali sjaj, na koji je bio naviknut od samog početka postojanja. 1985 godine, vraća se linija Navitimer sa Lemania 1872 hronografom, kojeg je nekoliko godina kasnije zamenio Valjoux 7750. 1995 godina donosi legendarnu kvarc liniju Emergency, koja je danas deo Professional linije, da bi 2001 godine Breitling uz pomoć ETE razvio Superquartz, koji je prvi kvarc u 21 veku sa COSC standardima, što znači da omogućava 10 puta veću preciznost od standardnog quartza. Najveći potez Ernsta Schneidera je bio u činjenici, da je vanjskog partnera, preduzeće Kelek, koji je za Breitling razvijalo komplikacije od 1967 godine, dovodi kupovinom s svoje gnezdo. Time, 2002 godine u La Chaux De Fondsu nastaje novi pogon Breitling Chronometrie, koji za brend donosi presudan korak u modernoj istoriji - In House automatski hronograf, kalibar 01. Poptuno moderan mehanizam sa 70 sati rezerve snage i naravno sa statusom hronometra. Time Breitling postaje nezavisan od ETE i svoje pozicije uzdiže do takvih pozicija, da ulazi u cenovni rang Omege, IWC i Rolexa.

Za razliku od Breitlinga, Tag Heuer koji od 2007 godine ponovo preuzima vodeću poziciju najvećeg Swiss Made prodavača hronografskih satova, ulazi u jednu od najvećih afera u švajcarskoj istoriji horologije. Godinu dana nakon izlaska Breitling 01, Tag Heuer predstavlja, nakon više od pola veka prvi In House hronografski mehanizam Tag Heuer calibre 1887. Ubzro na dan izlazi nepoželjna istina, da je taj kalibar potpuna kopija Seikovog 6S37. Izbija velika afera i Tag Heuer iznosi istinu, da je kupio kompletan mehanizam od Seika a razlog je bio, da 6S37 sadržava oscilator, koga je baš 1887 godine izmislio osnivač Edouard Heuer. Uprkos, da se radilo o Hi Tech kalibru, švajcarska javnost ovaj mehanizam odnosno način njegovog Swiss Made predikata nikada nije u potpunosti prihvatila i on nije zaživeo u ulozi kakvu zaslužuje. To je bila jedna od većih grešaka ovog brenda, koja ga nije nimalo uzdigla u poređenju sa Breitlingom, nego je na njegov ugled bacila tamnu senu.
2018 godine, Tag Heuer ovaj kalibar preziva u Calibre 01 i danas je jedan od pokretača linije Carrera.

Dolaskom legendarnog Jean Claud Bivera, nekadašnjeg ponovnog pokretačak Blancapaina 1981 godine, direktora Omege, direktora Hublota, 2014 godine, Tag Heuer ponovo kreće pravim putem. Baš te godine od ETE pristižu zadnje veće količine Valjouxa 7750, koja brend prisiljava, da počnu saradnju sa Sellitom, dok Valjoux ugrađuju sve manje u Aquaracer i nešto malo više u liniju Carrera.
2015 godine Biver pokreće Heritage liniju, koja donosi reizdanja Monaca, Autavie i Carrere. Linija je potpuni komercijalni uspeh i u narednim godinama se rasprodaje a još važnije je to, što reizdanje Autavie donosi onaj pravi, potpuno novi In House hronografski mehanizam, Calibre 02. Biver je svoju funkciju još jednom izuzetno dobro obavio, pa se 2018 godine povlači i uspešno nastavlja sa svojim hobijem, izradom vlastitog sira u švajcarskim alpima, koji danas dostiže vrhunsku reputaciju. Tag Heuer ostavlja u dobroj formi i firma je na pravom koloseku.
Na mnoge analitičare je iznenađujuće delovala činjenica, da Bretiling nakon 01 kalibra nije pristupio izradi In House standardnog Date mehanizma. Istina je, da je Breitling u razvoj 01 potrošio milione franaka i da nije imao sange za još jednu, tako jaku inekciju.
Ali Georges Kern, koji je 2017 godine preuzeo mesto predsednika uprave Breitlinga i tako zamenio 2015 preminulog, Ernsta Scheidera ima genialno rešenje. Breitling je te godine nudio celokupnu pomoć prilikom razvoja Tudor MT5813 hronografskog kalibra, a ovaj mu je u zamenu ponudio slobodnu upotrebu svojeg In House kalibra MTP601. Tako nastaje Breitling 20 kalibar.

Nakon ovoga vidimo, da je Breitling uspeo, da dostigne status za razred viši od Tag Heuera. Ovo je veliki uspeh za brend, jer ne smemo zaboraviti, da se za razliku od Tag Heuera radi o nezavisnom brendu, koji nije član nijedne grupacije. To je jedan od presuđujućih faktora zašto Breitling drži posebno mesto u srcima poklonika horologije. Nezavisnost ti daje veću slobodu ali istovremeno nema nikakve pomoći sa strane grupacije u kakvoj se, naprimer, nalazi Tag Heuer.

Što se tiče same kvalitete izrade oba brenda - mnogo zavisi od pojedine linije ili samog modela. Breitling u top razredu nudi izvrsnu konačnu obradu. Ja sam pre Navitimera, posedovao entry model Breitling Avenger Seawolf, koji je predstavljao neuništivu tvrđavu. Čitao sam neke utiske o grebanju kopče u sličnom razredu ali ja sa Seawolfom nisam mao nikakave probleme. Sat je i nakon tri godine vrhunsko izgledao, praktično bez tragova nošenja.

Što se tiče Carrere, smatram, da si dobio odličan sat po jako povoljnoj ceni, jer si naveo, da si kupio polovan primerak. Nemoj zaboraviti, da si ga dobio iz perioda, kada je u Calibre 16 ugrađivan samo Valjoux 7750, što je ogroman kapital u usporedbi sa današnjom Sellitom. NIsam posedovao sat iz tog razdoblja ali se sećam, da se radilo o vrlo dobrom finišu. Sat je stabilno ležao na ruci, sa izvrsnim težištem.
2016 godine Tag pravi jedan korak napred, koji se odražava u keramičkom bezelu, keramičko potpisanoj krunici i nešto promenjenoj narukvici, koja takođe uspešno podržava tih nekoliko noviteta. Danas je cena nove Carrere 4,5 k €. Ja sam kupio novu nakon prodaje Aquaracera i prezadovoljan sam njome. Mehanizam je potpisan sa ETA Valjoux 7750 i sa te strane sam potpuno miran.

20200419_162254_HDR.jpg


20200419_162321_HDR.jpg

20200419_162512_HDR.jpg

20200419_162532_HDR.jpg

Ovaj neobičan period ( ne želim da kažem težak ) provodimo uz ovaj svima nama dragi forum i skačemo sa teme na temu pa ću se i ja usuditi da postavim pitanje našem kolegi Haifisch23. Znam da ću nastradati jer na Forumu je sasvim drugo mišljenje ali moj utisak je takav i ne mogu mu se oteti. Zašto je Tag Heuer toliko podcijenjen. Imam Tag Heuer Carrera calibar16 CV2010 i Breitling superocean A17391. Ono sto ja vidim između ova dva sata je da su drugačiji, različite namjene ali ne vidim ni po čemu da je Breitling kvalitetniji. Poredjenju ova dva sata i Daytone razlika se vidi ali između njih ja je ne vidim.
Postujem tvoje mišljenje i zato sam postavio direktno pitanje, takodjer drago bi mi bilo čuti mišljenje i drugih članova. Ima jako puno znalaca na ovom forumu i drago bi mi bilo da razmjenimo iskustva.
Pozdrav.
 
Da, svakako je bolje porediti seriju 6RXX sa ETA 2824-2.
O tome sam već nešto pisao u jednom od prošlih postova.
6RXX sadržava SPRON 510 što je OGROMNA prednost u usporedbi sa 4R i potpuno je uporediv sa ETA Anachronom u Standard i Elabore verziji.
Možda je još bolje porediti ETA 2824-2 sa serijom Seiko 6R2X, koji pored navedenog Sprona kucaju sa frekvencijom od 28.800 b/h i imaju čak nešto veću rezervu snage. U usporedbi sa ETA 2824-2 donose komplikaciju indikatora Power Reserve. Ovde samo jedno lično zapažanje. Ova komplikacija kod mehanizma sa takvom rezervom snage ne postiže jednaki efekat, kao kod rezerve snage sa 7 ili 8 dana, koja je puno praktičnijia Ali činjenica je da ti kalibri sadržavaju ovu komplikaciju, koju ETA 2824-2 nema i to je za nekoga, kome se taj elemenat sviđa, svakako prednost.
Prednost Standard razreda ETA 2824-2 je duplo bolja preciznost (+-12 sekundi na dnevnoj bazi naspram +25 - 15 sekundi.
ETA Top i Chronometar verzije donose Nivarox, koji je još bolji i u rangu je sa Grand Seiko 610 Spronom a i omogućuje još veću preciznost. Pošto ova dva zadnja razreda ETA pokreću dosta skuplje satove od onih sa 6R2X, bilo bi ih bolje isključiti iz ove usporedbe.
U ovom slučaju bi se debata razvijala u sasvim drugom smeru, jer oba igrača imaju odlične konje za utrku.

Da, nekad su se satovi kupovali pod motom jedan sat za ceo život, pa su se tako i pravili. Ipak, današnji Incabloc nije ništa slabiji od onoga pre 70 godina ali je ustrojstvo mehanizama bilo nešto jednostavnije. Mehanizmi nisu imali takvu preciznost kao današnji, pokreatli su se sa frekvencijom od 18.000 b/h ilu u nešto boljem slučaju sa 21.600 b/h pa i ovde treba tražiti neke odgovore. Ubeđen sam, da ako bi se nekadašnji satovi pokretali sa jednakom frekvencijom kao ogromna većina današnjih (28.800 b/h) ne bi ni oni, tako lako izdržali sve te torture.
Zato mislim, da današnji satovi nisu ništa slabiji od svojih predaka, nego su puno sofisticiraniji. Na primer, jedan mehanizam od Pateka Philippa nema takvu robustnost, kao traktor od ETE ali je zato horološko remek delo.



Iako je ova tema davno otisla u neki drugi pravac od pocetnog i pravog, ja moram pitati kolegu Haifischa23, koliko je realno uopste porediti ova dva mehanizma? Ti stvarno pises cinjenicne stvari, prosto kod tebe je 2+2=4, svidelo se to nekom ili ne, mada je i u bilo kojoj ljubavi pa i u ovoj, cesto se i taj zbir dovodi u pitanje- sta ces, ljubav :). Sto bi se za poredjenje morali uzimati ulazni mehanizmi, pa niko ne poredi ulaznu mercrdes A klasu i ulazni vw Up ili Pola, nego A klasu i Golfa. Ili da pojednostavim pitanje, Zar nije realnije porediti 6r15 i ulaznu Etu? Ja nisam proveravao cene ako ih uopste i ima, ali bi rekao da je cena golog 6r15, ako se negde i prodaje, slicnija Eti, ili gresim? I sama cena satova kaze da Etini satovi idu od 500e pa navise, slicno kao i satovi sa 6r... samo me zanima da li je realnije porediti njih, nema veze koji je bolji? Mada je i tada je Eta u mnogim segmentima u prednosti bez sumnje...mada se u samo poredjenje mora uzeti mnogo drugih stvari i ocenjivati se svaka posebno, pa mozda nekome vise odgovara jedna stvar, nekome druga, pa tu leze sva ona neslaganja. Mozda nekome odgovra neka banalnost tipa izgled kroz zanje staklo pa se odluci za etu koja je prelepa, mozda nekome odgovara ozbilnija stvar tipa istorija brenda, ili cena odrzavanja, ili tacnost, ili procenjeno trajanje mehanizma sa ili bez servisa itd itd. A na neke od tih stvari samo mogu odgovoriti amateri..naravno da mi Vitanov nece reci za neke ozbiljne mane Seikovog mehanizma..ti odgovori se mogu naci samo u amaterizmu

Ono sto se meni ne svidja generalno je da su mnogi (cast izuzecima)postali robovi brendova i materijalnih stvari, ne mislim na satove samo. Nema tu nista lose, ali citajuci i ovaj i mnoge druge forume, stice se utisak iz nekih poruka da satovi nisu vise za koriscenje, vec samo za gledanje i cuvanje, eventualno da se nosi u kancelariju. Evo konkretno post gore, nasem cenjenom clanu profi sajdzija preporucio da ne nosi sat na voznju bicikle, zbog vibracija naravno. Secam se, dedinih prica, kolilo je morao pragova isceci u sumi za koji dzepni sat, koliko za ruse, koliko za svajcarce zenita itd..pa se secam zamane sekirom i udari drskom po dzepu, odleti svajcarac po 3metra. I naravno ne fali mu nista posle 50godina kakvi servisi kakvo podmazivanje, poklopac suri, moze mrav da udje a kamoli vlaga. Da se razumemo, on je voleo te iste satove, ali ih je morao koristiti. Drugi deda krati motornom testerom, nosi seiko5 na ruci star boga pitaj koliko..EEE testerom, znaci ne postoji veci napor ni neka masina ili test koji moze dovesi sat do takvih vibracija..urnisanje sata..i naravno satu nikad nije nista falilo. Ali problem je sto ja sticem utisak iz svih poruka, da danas satovi ne mogu da izdrze ni 10ti deo sta su mogli ti satovi. Naravno, svi mi pazimo satove danas, pogotovu one skuplje, ali bi ipak bilo lepo znati da satovi, pogotovu oni skupi, sa mnogo dobrim mehanizmima, mogu izdrzati mnogo vise nego neki stari satovi iz proslog milenijuma. A iz mnogih postova nisam siguran da je tako. Ili je izdzivost istih (pogotovu mehanizama)na zanjem mestu , a pre njega istorija, tacnost, zavrsna obrada kucista itd

Послато са Redmi Note 7 помоћу Тапатока
 
Last edited:
@waldi je kriv! :thumbsup: bar tema ima rasplet..naravno i dalje stoji prica o Eti i njenoj ulozi u ovoj grani privrede. Ja se odjavljujem sa teme!
 
Haifisch23, prije svega zelim da ti se zahvali na ulozenom trudu da mi odgovoris i rijesis neke moje nedoumice.
Tvoj odgovor je kao i svi manje vise tekstovi koje pises na ovom forumu - za udzbenika. Impresionira tvoje poznavanje casovnicarstva.
Tek sad mi je drago sto nisam prodao TH. Tvoj odgovor mi je samo potvrdio ono sto sam primjetio a to je da sat koji posjedujem je dobar i kvalitetan. Da zbog par pogresnih poteza samog proizvodjaca ispastaju i satovi koji nisu zasluzili "los" status. Trziste je nemilosrdno i ne prasta greske.
Na osnovu onoga sto si napisao u ovoj temi shvatam da je TH kao i Seiko uradio neke nepromisljene poteze koji ih sad kostaju.
TH ima dosta lijepih modela i nadati se da ce pametnom politikom vratiti se na mjesto koje im pripada.
Lijep pozdrav.
 
Kad je već tema postala zbrka svih mogućih pitanja i teza, ja bih voleo da se osvrnem, kako je Haifisch u nekoliko navrata pominjao, na to da Seiko štanca svoje entry modele na linijama u robotskim postrojenjima.
Ako izuzmemo Rolexe i bilo kakvo poredjenje neuporedivih satova, voleo bih da pitam kakvo je stanje po ovom pitanju kod ostalih proizvođača? Da li se švajcarci čak i sa svojim najjeftinijim modelima i brendovima mogu pohvaliti ručnom proizvodnjom? I šta ručna proizvodnja znači - da li se satni mehanizmi sklapaju ručno, ili im se i delovi proizvode u velikoj meri manuelno? Šta je tek sa satovima, recimo mikro proizvođača, njihovi mehanizmi su neke naštancovane miyote/selite, kućišta izašla iz nekih kinrskih fabrika, ali su finalni proizvodi ručno sklopljeni, ili ipak tu ima mnogo više ljudskog udela u svemu? Lepo je Haifisch u jednom postu naveo i za Seiko razne oznake koje kategorizuju u kojoj meri je sat delo čoveka a u kojoj mašine, ali ja sam potom pregledao desetine fotografija i videa u potrazi za tim oznakama i nisam baš uspeo da ih nadjem. Da li se uopšte zna u časovničarskoj industriji šta stvaraju ljudske ruke, a šta izlazi sa proizvodne trake u kilogramima?
 
Što se tiče ETA 2824-2 mehanizma - još jedan subjektivni (lični) pogled na njega.

Pošto SWATCH grupacija od 1.1.2020 nije više obavezna, da svoje mehanizme isporučuje vanjskim kupcima, smatram, da će se ovaj legendarni mehanizam posle 60 godina postojanja i 40-godišnje neprekidne masovne proizvodnje u naredne dve- tri godine (a možda i pre) polako poslati u zasluženu penziju a zajedno sa njim i braća ETA 2834-2 i ETA 2836-2.
Naime, u zadnjem vremenu je u horologiji jako prisutan trend povećavanja rezerve snage rada u entry i affordable razredu. Vidimo, da je Seiko novi model Alpinista opremio sa kalibrom 6R35, koji donosi 20 sati veću rezervu snage u odnosu na prošli 6R15 (70h prema 50h). To mu je ujedno dalo opravdanu osnovu, da se modeli iz ove linije dignu iz entry razreda u affordable razred.
Sa druge strane je ETA još 2014 izašla sa Powermatic 80 mehanizmima, da bi dve godine kasnije ovom razredu znatno povećali kvalitet sa ETA C07.6XX i ETA C07.8XX sa statusom hronometra, odnosno kada su prvobitnim mehanizmima sa plastičnim ankerom dodali zadnja dva sa kompletnim metalnim delovima. Tako smo dobili potpuno moderan metalni kalibar, koji dostiže status hronometra. Istina je, da su zbog toga nešto morali žrtovati, kada su frekvenciju iz 28.800 b/h smanjili za 1Hz na 21.600 b/h. Ali sa jednakom frekvencijom radi i moderan Seiko 6R35, sa 10 časovnom manjom rezervom rada.
Nadam se, da će unutar SWATCH grupacije prestati diferencijacija brendova, koja je sada, bar za moj ukus, previše izrazita i nepravedna. Tissotu i Certini se sa plastičnim Powermaticima snižava ugled, dok se Midu i Hamiltonu održava, pa čak i uzdiže reputacija. Ok, Hamilton je ovde daleko najnapredniji jer su sami još 2012 godine svoje verzije Valjouxa 7750 i 7753 iz 42 sati rezerve podigli na odličnih 60 sati a da pri tome nisu ništa izgubili na frekvenciji od 28.800 b/h. To su kalibri H21 i H31. Ovo nije poznato većinskom delu pratioca zbivanja ali radilo se o velikom horološkom podvigu.
Naravno, ovo gore napisano više važi za poznavaoce ove delatnosti, jer jednom običnom kupcu nikada neće biti poznato ili mu puno značiti činjenica, da njegov Tissot ili Certinu pokreće srce sa plastičnim ankerom.

Isto tako Longines je već nekoliko godina ETA 2824-2 u potpunosti zamenio sa razredom kvalitetnijom ETA 2892-A2, gde jednim delom održavaju njenu standardnu frekvenciju od 28.800 b/h i 42 sati rezerve snage, dok u L888 kalibru, neznatnim smanjivajem od 1/2 Hz omogućuju 23 časova veću rezervu snage (65h). Uz napomenu, da se ETA 2892-2 takođe proizvodi u Standard, Elabore, Top i Hronometar razredima, ovo im daje neograničenu slobodu, da se u najmanju ruku održe u srednjem višem razredu.

Uz sve navedeno, vidi se, da ETA 2824-2, ETA 2834-2 i ETA 2836-2 svakim danom postaju sve više inferiornije u poređenju sa novim trendovima. Međusobna bitka od entry do srednjeg razreda je puno nemilosrdnija, nego što se to može učiniti na prvi pogled i ETA će biti primorana, da ove mehanizme uprkos velikom kvaltitetu polako odstrani iz svojih satova.

Zanimljvo će biti, kako će se sve ovo odraziti na Sellitu SW 2XX i da li će se i ona uspeti prilagoditi tom novom trendu i vrlo mogućim zahtevima sa strane široke palete njenih kupaca.

U luksuznom razredu je slika nešto drugačija, jer je Roleks već 2000 godine izašao sa hronografom za Daytonu sa 70 satnom rezervom snage. Isto važi i za Breitling 01 od 2009 i Tag Heuer 02 od 2016 godine.
Sa druge strane imamo Top proizvođače, kao Patek Phillipa, koji nesmetano operišu sa frekvencijama pojedinih mehanizma od 21.600 b/h, IWC ove godine izlazi sa In House linijom Portugieser, koji pokreće sasvim novi 69315 mehanizam sa "samo" 48 sati rezerve snage.

Takođe će biti zanimljivo pratiti dalju sudbinu Seikove serije 4RXX. To je serija kvalitetno nižih mehanizama i Seiko tu neće imati puno problema sa konkurencijom ali sa druge strane u 21. veku proizvoditi satove u koji se ne ugrađuje Spron, pitanje je koliko dugo će takav potez biti prihvaćen, bar sa strane ogromne količine kupaca NH35 kalibra.

Na kraju, da još jednom naglasim. Reč je samo o mojem ličnom pogledu i možda se u prognozoma potpuno varam ali se u njima oslanjam na činjenicu, da se sve manje novih satova na današnjem tržištu pojavljuje sa tri gore navedena klasična ETA mehanizmima.

Sada je nemoguće predivideti, kakve će posledice na celokupnu mehaničku liniju ostaviti kriza prozrokovana virusom Covid 19 ali jedno je sigurno - konkurencija će biti još nemilosrdnija i moguće je, da će srednji razred a i određeni deo visokog ranga, biti desetkovan u sledećih nekoliko godina. Nadam, se da to toga ipak neće doći. Bar ne u velkim srazmerama.

Oni, koji na neki način dele mišljenje samnom, se ne trebaju plašiti mogunost dostupnosti rezervnih delova za ove mehanizme u budućnosti. Sa obzirom, da da ukupna proizvodnja ova tri kalibra u svojoj istoriji meri u stotinama milijona primeraka, neće biti nikakvih problema bar u sledećih 50 godina.
 
Last edited:
Back
Top