Stripovi

Zagora iz nekog razloga, dok sam bio bas klinac, nisam voleo.Kasnije - jesam.

kod mene obrnuto. kao klincu, bio mi je omiljeni strip, ali vremenom je kod zagora nesto pocelo da mi smeta, a onda sam u jednom trenutku shvatio sta - on je gej, nikad ribu nije imao. za razliku od mister noa, koji je glavna faca... :laugh:



U tom najranijem periodu citah i Toma i Dzerija (hrvatsko neko izdanje malog formata (manji od AF) :-) :D

daaaa! :D blam me da priznam, ali i sada volim da ih citam... :blushing:
 
Ja sam ostao sa stripovima jako dugo....počeo ovako sa šest godina (Ken Parker rulz:wub:) i još uvek se sećam:D svoja prva dva stripa, imao sam 6 leta....9423022_lms_449.jpgimages.jpga na kraju došao do Žana Žiroa, Šeltona i KrambaRobert-Kramb-Knjiga-mudrosti-Gosn-Prirodnog_slika_L_1703244.jpgzograf.jpg
...naravno, ko još nije uživao u Zagoru :adore:, Čiku, Dranki Daku i avanturama sa Heliganom, Tkačem itd. ne zna šta je uživancija u stripu.
Inače sam svojevremeno imao skoro celu kolekciju Zagorovih stripova (prodavali smo čak polovnjake na ulici). Zanimljivo je da su stripovi Zlatne serije i Lunov Magnusa bili najpopularniji na svetu upravo na prostoru bivše Juge.:thumbup:
 
Last edited:
Da znas Simo, da si na tragu necemu :D

@Vlajo: Jel Kramb izlazio samostalno ili u okviru nekog casopisa? Secam se da sam ponesto citao, jako davno,al' da me ubijes ne znam gde...
 
Kramb je izlazio samostalno i prodavao se u Platou u okviru nekakve specijalne edicije, uređivao Flavio Rigonat sa odličnom preradom prevoda u sleng Uroša Đurića, ta edicija je još izbacila i Šeltona (čuveni strip Famozna braća Frik) koji isto sjajan.
 
sto se zagora tice, ja ga nesto nisam vario. uvek je bio savrsen, uvek je pobedjivao,
vukao je sirotog cika sa sobom, a ciko je uvek bio smesan za obojicu, da ne pominjem sto se
prezivao kao svi muzevi i ostali momci njegove majke odjednom (ocigledno je raskid
u darkvudu bio vrlo problematican ), i najvaznije, ciko mu uopste nije trebao.
njihova sado-mazo veza puna nepravde prema ciku mi je iz starta smetala, jos kao
klincu. sada tu jos vidim i diskriminaciju populacije sa viskom kilograma, diskriminaciju
populacije hispano porekla i diskriminaciju populacije sa brkovima.

kada sam prvi put video reklamu sa mr.properom, prvo sto mi je palo na pamet
je bilo. ˝zagorov sin, garant!˝

medjutim, zahvaljujuci lucidnom simi mislim da sam konacno skapirao zasto mi je
sve to smetalo : zagor nikada nije imao ribu, koliko se secam ni ciko nikada nije
imao ribu, a kad god su upadali u neku slozenu situaciju ciko se oglasavao borbenim
urlikom ˝karamba i karambita˝.

trovali su nas od najranijeg (opismenjenog) detinjstva izopacenim prijateljstvom zagora
i cika, ne priznajuci da nas u stvari bombarduju latentnim gay porukama.

tada nisam to umeo da formulisem, ali sada umem : zagor da se zabrani za skolsku
omladinu i da se izbaci iz obavezne (vanskolske) lektire !

... a da, i simu za predsednika !
 
Jel' neko pomenuo Tex Vilera?
Ozbiljan čovek.Poglavica Navaho indijanaca (ako se ne varam)

A,Tajanstveni Alan? Sa pratiocima Grofom i Šniclom?

Šta je sa Ani Četri Pištolja?

Kapetan Miki-no coment.

Dikan.

Bili The Pljuc.

Bim i Bum (što su me nervirali)

Iznogud.

Delta 99.

Naravno-Flaš Gordon.

Sad sam shvatio da mogu da nabrajam do rane zore te prekidam.:)
 
da,da,da !

bili the pljuc, by kerac !

dok sam ziv necu da zaboravim crtez konja kome levo od repa pise : JVC made in japan.
 
I u stripovima - SATOVI! :w00t:

1978 Mickey Comic! Ali na stranom jeziku... (sasvim slučajno pronašla) :rolleyes:


Mickey Comex - 1978 Mickey Comic! 1.jpg Mickey Comex - 1978 Mickey Comic! 2.jpg

Mickey Comex - 1978 Mickey Comic! 3.jpg Mickey Comex - 1978 Mickey Comic! 4.jpg
 
Iako sam video ovu temu, nisam znao šta da napišem, a da to ne bude predugačko, jer sam čitao kompletnu Zlatnu seriju, Lunov Magnus strip, Mikijev zabavnik i almanah, Stripoteku, ponekad Spunk, Politkin zabanik, Alana Forda, ali i Tarzana, koga još niko nije spomenuo. Otkud sada ovoliki stripovi? Oduvek sam voleo da nešto čitam, a u osnovnoj školi sam imao dobro organizovano društvo, tako da smo drugarski razmenjivali stripove i pozajmljivali ih jedni drugima. Ako jednog meseca ja kupim npr. Tarzana i komandanta Marka, pročitam ih i pozajmim drugaru od koga dobijem Zagora i Bleka, zatim ih vratimo jedan drugome, pa za iste stripove dobijem kapetana Mikija i Mister Noa, ili bi sve naprosto išlo u krug.

Zanimljivo je spomenuti da su Lunov Magnus strip i Zlatna serija bili uglavnom stripovi italijanskih izdavača, s tim da su se neki pojavljivali i u francuskom izdanju (Blek), ali i iz pera domaćih autora (opet Blek, Tarzan i sl.), što se lako može videti u impresumu. Sećam se da je novosadska ekipa majstora stripa često unosila humor u relativno ozbiljne karaktere, naročito ako je scenario pisao Bane Kerac. Dosta kasnije sam saznao da iza odličnih prevoda novosadskog izdanja Asteriksa i Taličnog Toma stoji čuveni književni prevodilac Kolja Mićević, zahvaljujući kome su neka imena i pošalice zvučali bolje nego u originalu. Politikin zabavnik je hteo da parira novosadskim prevodima, pa je angažovao ni manje ni više nego čuvenog lingvistu Ivana Klajna. Autor mnogih čuvenih replika i citata iz Alana Forda je zagrebački prevodilac Nenad Brixy, koji je, nažalost, prerano preminuo. Kao veliki izraz poštovanja njegovom umeću spomenuo bih i činjenicu da se mjuzikl Alan Ford, koji se na repertoaru Pozirišta na Terazijama pojavio tokom devedesetih, izvodio na hrvatskom, jer su i glumci i režiser naprosto odbili da glume na srpskom, što je publika potpuno podržala. Uostalom, kako bismo inače rekli „Bolje je živjeti sto godina kao milijunaš, nego sedam dana u bijedi“, ili „Tko leti vrijedi, tko vrijedi leti, tko ne leti ne vrijedi“ ili kada Broj jedan kaže nekome da je ovakav ili onakav mladac?

Ako se osvrnem na svoju struku, tj. jezik, lako primećujem da autori originalnih stripova nisu baš najbolje znali engleski, pa su ponekad pisali i imena junaka protivno pravopisu, kao npr. Capitan Miki (a treba Captain Mickey) ili Blek (koliko znam engleski, treba da bude Black).

Osim kod nas i u Italiji, Alan Ford je prevođen i u još nekoliko zemalja, ali je uglavnom završio neslavno. Zagor je bio popularan i u Turskoj, a kao zanimljivost bih spomenuo da je tamo snimljeno čak i nekoliko filmova o ovom junaku. Evo i turske filmske verzije:


Postoji i crtani film o Alanu Fordu, i to u italijanskoj produkciji:



Još nekoliko zaniljivosti iz stripa o kapetanu Mikiju. Njegovi nerazdvojni pratioci, Smuk (Doppio Rum, Dupli Rum u originalu) i dr Salaso su zapravo postojeći likovi iz američkih vesterna. Smuk je zapravo glumac Gabby Hayes, a dr Salaso je inspirisan likom iz filma Stagecoach, koji se zvao dr Boon, a ovu ulogu je tumačio Thomas Mitchell. Evo i slika koje to potvrđuju:

George-Gabby-Hayes.jpgthomas-mitchell-stagecoach-1.jpg
 
Nešo, svaka ti Njegoševa....inače mislim da su Italijanski stripovi i procenjeni kao politički nekorektni za USA tržište i slična, tako da je to blisko Lugerovom stavu :P, najveću prođu su ti stripovi imali kod nas i u Turskoj gde su i dan danas užasno popularni. Mislim da je mnogo bolje bilo da deca čitaju bilo šta, nego ništa što je danas čest slučaj, pa ja sam naučio da čitam uz stripove. :thumbsup:
 
lugerov stav je definitivno formiran posle sokantnog saznanja o prikrivenoj strasti
izmedju zagora i cika, gde mi jos uvek nije jasno kako smo pali na tu pricu i nismo
je provalili decenijama.

sa druge strane, super hik koji krade siromasnima da bi dao bogatima bi verovatno
bio popularniji od protesta po wall streetu, tako da je velika steta ako nije ispunio
uslove komisije za alkohol, duvan i vatreno oruzje i nije dobio dozvolu za exportu usa.
 
Hvala, Vlajo.

Odgovorio bih i na nekoliko konstatacija o političkoj korektnosti stripova u skladu sa onim što mi je poznato. Konkretni stripovi o kojima govorimo potiču uglavnom iz italijanskih izdavačkih kuća, koje su nastavile tendenciju špageti vesterna, koji su bili jeftiniji od američkih, a zasnivali su se na već ustaljenoj američkoj tradiciji koja je bila protkana italijanskim viđenjem cele situacije, tj. kako mali Perica (u ovom slučaju Pietro) zamišlja da je bilo. Tačno je da bi danas ovi stripovi bili iskasapljeni u kritikama, ali u doba kada su nastajali, mnogi stereotipi su bili mnogo jače izraženi upravo u SAD. Autorima nikada ne bih pripisao da su svesno podržavali nadmoć belog Amerikanca. niti propagiranje gay orijentacije, jer su Italijani u doba procvata ovih stripova bili smatrani mafijašima, lopužama, sposobnim za pravljenje sladoleda ili raznošenje pica, dok gay populacija kao datum početka borbe za svoja prava uzima stounvolsku pobunu iz 1969. godine. Podsetio bih da je Zagor nastao 1961. i da je Italija imala slične preovlađujuće stavove u javnosti po tom pitanju. Italijanski autori su naprosto prodavali ono što na tržištu najbolje ide, bez obzira na sve moguće implikacije, a koristili su stereotip junaka koji se ne švaleriše, jer je moralan u svakom pogledu, a život u šumi ili nekakva vrsta borbe su svakako isključivali brak, što se može videti i po Bleku, komandantu Marku, kapetanu Mikiju i drugima. Poslednja dvojica su imali verenice, ali dok je trajala borba, od braka i seksa nije bilo ničega. Veći bi skandal izbio da je Zagor imao avanturu sa nekom zgodnom kaubojkom nego da je pobio ne znam koliko ljudi. Osim toga, niko od pomenutih junaka nije mogao da promeni opštu situaciju u kojoj se nalazi, jer bi za čitaoce stripa to značilo da od nekadašnjih avantura mogu da se pozdrave. Kapetan Miki je stalno jurio nekakve bandite i nije imao vremena da osnuje porodicu sa Suzi, dok bi čitajući Bleka ili komandanta Marka čovek pomislio da je američki rat za nezavisnost trajao bar sto godina. Osnivanje američke države bi bio kraj jurnjave sa crvenim mundirima, a za poslednju dvojicu bi značio odlazak u penziju. Naprosto, ne bi bilo ni teme za strip ako bi Blek postao običan traper i jurio medvede po šumi, Rodi otišao na školovanje, a Okultis počeo da radi na nekom univerzitetu. Šta bi radili komandant Mark, Blaf i Žalosna Sova kada odu Englezi? Ne mogu da zamislim strip u kome komandant Mark i Beti vode sitnu dečicu u kafanu kod Blafa u kojoj Žalosna Sova prosipa mudrosti o čukundedi vraču. Iako je Tarzan rođen pre stotinak i kusur godina, i dalje nije omatorio, a kada bi u realnom životu pokušao da ostvari sve avanture, morao bi da živi bar dva-tri veka, ili da učini da jedan dan traje trostruko. Gotovo svi ovakvi junaci su u karijeri popili toliko metaka da u sebi imaju metala više nego Robocop.

Realni život i pogled na svet se naprosto ne mogu povezati sa nijma. Većina pomenutih junaka se zasniva na romantizaciji stereotipa, koja je u filmu počela nešto pre II svetskog rata i trajala otprilike do osamdesetih godina 20. veka, dok se u književnosti pojavila i nešto ranije. Ukoliko bi sada počeli da pišu, autori koji su u detinjstvu bili poznati nama, našim roditeljima ili babama i dedama, bili bi ismejani, kritikovani i praktično nepoznati. U vreme kada su se rodili, dotakli su tada egzotični svet drugih kontinenata ili istorijskih epoha zasnovane na stereotipima koji danas više ne postoje. Karl Maj ili Džek London predstavili su Divlji zapad i 19. vek u američkoj istoriji uopšte na jedan slikovit način, a usledili su filmovi i stripovi. Tarzan je predstavio Afriku, kao nepoznat kontinent pun izgubljenh gradova i ljudi koji žive u dodiru sa prirodom, a Indijanci i crnci su se zasnivali na konceptu plemenitog divljaka (noble savage, bon sauvage), tj. urođenika koji je u stalnom kontaktu sa prirodom, idealizovanih osobina, ili na rasističkim konceptima koji su provejavali u tadašnjoj misli. Novo vreme je donelo nove standarde i saznanja koji su potisnuli stare, tako da će ovi stripovi, ali i knjige i filmovi, uskoro delovati strano i egzotično.
 
na svu srecu nisu svi stripovi bili opsednuti kolonizacijom velike amerike i genocidisanjem
zatecenih domorodaca.

citao se i rip kirbi (u odnosu na ove sa problematikom mladih izvidjaca taj je bio nivo
kluba knjizevnika iz francuske ulice), a politikin zabavnik je nekako dosao do prava i objavljivao
i stripove o dzemsu bondu.

da se ne zaboravi, u izdanju politikinog zabavnika je par godina izlazio i strip 81 (prvi broj izasao,
logicno, 1981) koji se kasnije zvao 82,83 itd, vec po godini izdavanja.

... e taj prvi broj jos uvek cuvam.
 
Skoro sam uzeo jedan, po meni, mnooooogo dobar strip. Metabaroni. Sve delove. Iz broja u broj, od metabarona do metabarona, sve su ludji i neverovatniji :)

Trenutno čekam 3ću svesku 100 bullets u tvrdom povezu na engleskom. Izlazi krajem septembra. Prve dve sam već nabavio
 
@ Neša

Prevod Asteriksa u Marketprintovom Asteriksovom Zabavniku je radio čuveni Đorđe Dimitrijević, koji je radio ne samo Asterixa vec i druge humorističke stripove, a i sada radi na prevodu Taličnog Toma koje kod nas sad objavljuje Veseli Četvrtak.
 
Hvala na ispravci, Vlado. Umalo da se obrukam jer sam čitao nešto sasvim drugo pre nego što sam napisao post.

Ovim primerom ponovo potvrđujem da sam rasejani profa :P
 
I ja sam deo generacije koja je ludela za stripovima i čitao sam sve do sada nabrojano a najradije Zagora, Marka i naravno Alan Ford. Imao sam ogromnu kolekciju stripova koju sam u određenom momentu menjao za neki pecaroški pribor itd. zbog čega i danas žalim. Čitam ih ponovo u elektronskom obliku i sećam se dobrih starih vremena. Takođe sam voleo da čitam pisane romane Dok Holidej, naročito one koje je napisao Frenk Larami.
 
Strip scena je u Srbiji izuzetno zivnula u poslednje 3 godine, samo u poslednjih 6 meseci pojavile su se 5-6 nove izdavacke kuce.
Pokrivena je gotovo cela svetska produkcija, kompletan italijanski Boneli koji rade nekoliko razlicitih izdavaca, Carobna knjiga je pre desetak dana startovala sa americkim Marvelom, objavili su Osvetnike a ovih dana se ocekuju Spiderman i Silver Surfer.
Malo je bila zapostavljena Fra-Bel produkcija, takozvani BD albumi, ali se i tu sad pojavljuju novi izdavaci.
Vazno je i sto se sve vise objavljuju stripovi domacih crtaca, Bane Kerac zavrsava sa izdavanjem Cat Claw, a sad je izasao i njegov album Balkan Express, a pojavio se i 2. tom Yu Tarzana...
 
da se ne zaboravi, u izdanju politikinog zabavnika je par godina izlazio i strip 81 (prvi broj izasao,
logicno, 1981) koji se kasnije zvao 82,83 itd, vec po godini izdavanja.

... e taj prvi broj jos uvek cuvam.
E, da Politikin zabavnik, tu su se pojavili Poručnik Bluberi, Džeremaja i Crna Brada gusar :laugh: Ej ljudi, jer neko čitao Seks strip, ja priznajem da jesam, bilo je odličnih :lol: mislim da ih je izdavala ista kuća kao i Biser strip.
 
...Ej ljudi, jer neko čitao Seks strip...

Nisam, cini mi se, imao prilike da ga citam, ali pamtim strip Druuna koji je bio definitivno provokativan.

A, naravno - da ne zaboravim da pomenem da sam obozavao i Moebiusove stripove!
 
Back
Top