Kao prvo, jedan veliki pozdrav kolegi Piksiju, koji se (pre)dugo nije javio konkretnim tekstom, na koje nas je navikao i razmažavao dug niz godina.
A što se tiče konkretne teme, najbolje je baratati činjenicama, pa da vidimo, dokle će nas one dovesti.
Omega je stvorila najpopularniji sat svih vremena - Moonwatch. Rolex je vlasnik najpoželjnijeg sata svih vremena - Daytone. Šta ćemo sad?
Najbolje, da pogledamo, šta danas poseduje Omega od onoga što je u časovničarstvo doneo Rolex i šta Rolex poseduje od onoga što je u časovničarstvo donela Omega?
Omega, a ujedno i svi (ama baš svi) proizvođači satova koriste rotor, kojeg je 1931 godine pronašao Rolex. Rotor je srce svakog automatik mehanizma. Neki se navijaju jednosmerno a neki dvosmerno. I dvosmerno navijanje preko rotora je takođe plod Rolexa, koji ga je panteirano samo dve godine kasnije - 1933.
Jedna od većih odlika Seamaster i Planet Oceana je helijum ventil. Omega baš voli da ga istakne. Izmislio ga je Rolex, pre 53 godine.
Šta danas koristi Rolex, što je u svet časovničarstva donela Omega? Potpuno ništa. Jedino, ako uzmemo u obziri (u potpuno indirektnom smislu) činjenicu, da Rolex voli da postavi svoju reklamu na raznim sportskim spektaklima, na kojima se preciznost događanja meri posebnim fotoćelijama, koje je 1945 godine izmislila Omega i koje predstavljaju osnovu za razvoj ovog trenda u preiznom merenju (Omegascope 1961 godine i Touch Pad 1967 godine).
Ali Omega ima Co-Axial, koji Rolex nema, kao ni niko drugi, ako izuzmemo činjenicu, da je ovaj forum jedan od retkih izuzetaka, koji ima tu čast, da se na njegovim stranicama obelodanjuje Pualareis Co-Axial Chronometre za slabih 90 €.
Po svedočenjima stručnjaka Co-Axial je najveće otkriće u horologiji u poslednjih 250 godina. Donela ga je Omega. Ali ga nije izmislila. Kupila ga je i u suradnji sa pronalazačem George Danielsom, usavršila. Uzgred, kolega navodi, da je Co-Axial nepredvidljiv i da su bili neki problemi sa njima. Do 2007 godine je dolazilo do retkih problema ali otako Omega sama proizvodi sve delove za Co-Axial, problema više nema.
Co-Axial je skoro udvostručio odlaganje vremenske potrebe za servis na mehanizmu i to je zaista izuzetan napredak. Ipak i Rolex ovde pronalazi odlično rešenje. Umesto uobičajenih kugličnih ležajeva, za postavljanje rotora koristi umetne rubine i preporučeni servisni interval podiže na 8 godina. Ali to dostiže sam. Ne kupuje od nikoga i ovde dolazimo na jednu konstantu kod Omege.
Omega je od udruživanja u SSIH grupaciju, prvo sa Tissotom (1930 godine) i od 1932 godine sa Lemanijom, skoro potpuno zavisna od ovog proizvođača mehanizama. Iza svih najvećih dostignuća Omege na tom tehničkom segmentu, koji je u horologiji najvažniji, stoji Lemania. To je neoporeciva činjenica. Evo, čak je i Nicolas G. Hyek u Swatch grupu konačnu sudbinu Lemanie zapečatio gašenjem njenog zvaničnog postojanja i upijanjem u Omegu. Zato, kada Omega napiše, da su svi mehanizmi In House, znamo o čemu je reč.
Ovde je Rolex potpuno samostalan i oslanja se isključivo na svoje snage. Sam je razvio silicijevu spiralu još 2000 godine i u mehanizam je ugradio 7 godina pre Omege. Sam je razvio vlastiti antišok sistem (Parashock), dok Omega za to koristi ETU.
Idemo dalje.
Kupovinom najjeftinijeg Rolexa, kupac dobiva kompletnu In House produkciju, sa Superlative Chronometre vlastitim standardom preicznosti od +2 do -2 sekunde makismalnog odstupanja dnevno. Jednako, kao i kupovinom najskupljeg Rolex sata. Mehanizam u tom najjeftinijem satu je isto, kao i onaj, koji pokreće najskuplji Rolex, jedini u celokupnoj horološkoj produkciji, dva puta testiran na preciznost. Pre i nakon ugradnje u sat. Taj proces zahteva dodatnih 4 meseca i znatno utiče na dinamiku produkcije Rolexa.
Omega ima takođe vlastiti standard preciznosti - Master Chronometar (Metas) u rangu od 0 do +5 sekundi dnevnog odstupanja. Takođe savršen rezultat. Ali, nisu svi satovi, koji nose potpis Omega ni COSC certifikati a kamoli sa METAS osobinama. Čak ni svi satovi, koji dolaze iz Omege nisu plod In House produkcije. Ovde uopšte ne uzimam u obzir Lemaniu, jer nju ipak podrazumevam kao In House. Ovde bih samo pohvalio Omegu, koja sa novim Moonwatchom, od sledeće godine ulazi u Metas zonu.
Ovo je ipak prilična razlika između ova dva brenda i koju treba uzeti u obzir prilikom međusobnog poređenja.
Rolex je to rešio na najbolji mogući elegantan način. Još davno je stvorio Tudor. Omega nije. Čak, ni niko drugi.
Omega je bila na Mesecu. Rolex je pao na tom ispitu. Za vreme testiranja Speedmaster je brojio već osmu godinu žviota, dok Rolexov hronograf još nije izašao iz pelena sa nepunih godinu i po dana starosti. Ipak, kada je NASA objavila rezultate testiranja 1965 godine, Daytona je sa Valjoux 72, već dve godine Speedmaster na tržištu ostavljala za sobom za čitav krug.
Da, dok je Moonwatch bio na Mesecu, Rolexov prethodnik Air Kinga je tri i po decenije pre toga prvi preleteo Mount Everest, da bi se 21 godine kasnije u istoj godini sa Explorerom i fizički našao na najvišoj zemljinoj tački kao i 20 kilometara niže, sa prototipom, na dnu Marijanske brazde.
Kada smo već kod hronografa, dok je Rolex izašao sa svojim prvim vlastitim napravljenim hronografom 2000 godine, Omega je svet časovničartva obogatila sa preko 100 različitih modela u vidu ručnog sata. Ali koliko njih je imalo do tada puna tri dana rezerve rada i slilicijevu spiralu? Nijedan.
Hronografi su prilična razlika između ova dva brenda, gde je vidljiv različit fokus na tržišni target. Rolex je od 1956 sa modelom Day-Date, najuticajnije ljude u društvu izdvajao od ostale mase, a onda je sve pokvario John F. Kennedy, tog 20.januara, 1961 godine, kada se na iprdsedničkoj naguraciiji, pojavljuje sa Omega Slimline modelom. Prvima je ipak ostala uteha, da James Bond odvaja najbolje komada na svetu, ispijajući Martini sa Explorerom na ruci i verovatno većina njih nije dočekala 1995 godinu, kada 007 prelazi na Seamaster. "A Gentlemen's choice of timepiece says as much about him as does his Saville Row suit". Vremena se menjaju, pa zato čuvena misao stvaraoca James Bonda, nema više težinuu, koju je nekada imala.
A kada smo već kod ratnih veterana, oni koji misle, da je sva fama oko Rolexa nastala u zadnjih 30 godina, žve u zabludi. Omega je za vreme II. svetskog rata (tačnije od 1940 godine) bila najveći dobavljač satova Britanske kraljeve vojske, pretežno RAF-a. Sa još 11 dobavljača je sačinjavala takozvanu Dirty Dozen ekipu uz takva imena, kao štu su Jaeger Le-Coultre, IWC i Eterna. Ali piloti su znali, da će im mogući period ratnog zarobljeništva kod nemačkih neprijatelja puno lakše proći ako slobodno kretanje logorom kupe sa Rolexom. Zato su te JLC, Omege, IWC, Eterne masovno prodavali i kupovali Rolex, koji je predstavljao jedinu kartu za lepše zarobljeništvo.
Takve stvari se ne kupuju samo praznom slavom, nego konstantnim kvalitetom, koji te dovodi do takvog statusa. Sve to važi i za današnje vreme, kada najveća većina, sav ovaj hype, lakomerno pripisuje Rolexovom veštom marketingu.
I pošto smo ponovo u današnjosti, moje lično mišljenje, da je Omega Seamaster sa preporučenom cenom od 4,5 k € najbolji sat, koji je moguće kupiti uzevši u obzir odnos cena - kvalitet samog proizvoda (In House 8xxx Co Axial, ZrO2 keramika, Metas, 60 sati rezerve rada, 30 ATM, pa čak i tih 15.000 Gaussa za one koji vole, da spavaju na obližnjem dalekovodu), uz obavezan renome i istorijat proizvođača. Ovo Rolex, ni sa svojim 904 čelikom i 17 puta boljom Oyster narukvicom ne može dostignuti. Ali to je samo jedan sprat mogućeg poređenja u ovom oblakoderu časovničarskih majstorija.
Ono, što sam želeo da kažem, da ako postoji neko, ko nakon svih stvarnih činjenica (sve gore napiisano je samo delić mozaika) i sopstvenog znanja, a ne masovnih stereotipnih uzoraka, uspe da jedan brend postavi na viši stepen naspram drugog, onda bih mu iskreno čestitao.
Iskreno mislim, da su Rolex i Omega takve horološke veličine, gde je odgovor, ko je bolji nemoguće naći kod njih. Odgovor je moguće naći samo kod samog sebe. A takav odgovor je subjektivan i svi znamo, šta on znači. I ako se vratim na početak mog teksta, takvi odgovori nas nigde ne dovode, nego samo odvode.